To što partije vlasti “ratuju” sa svojim saveznicima i Vladom ne napuštajući fotelje, znak je da su takvi “sukobi” predstava za građane kojom ti politički akteri pokušavaju da sačuvaju svoje biračko tijelo. U takvoj situaciji, opstanak izvršne vlasti ne može biti doveden u pitanje.

Tako sagovornice “Vijesti” tumače to što se niz vladajućih stranaka sukobljava ili se sukobljavao s koalicionim partnerima i kabinetom Milojka Spajića, ali ga, uprkos tome, nije napustio, iako su neki od njih najavljivali razmatranje takve mogućnosti.

Posljednji slučaj su razmirice između Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, izazvane premijerovim potpisivanjem sporazuma o saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), odnosno najavom arapskih investicija od 30 milijardi eura na Velikoj plaži u Ulcinju.

Dok Knežević tvrdi da u DNP-u nisu znali za Spajićevu namjeru da parafira dokument, iz PES-a odgovaraju da se, ukoliko neko nije saglasan sa “strateškim razvojnim projektima”, očekuje “da to artikuliše na Vladi, a ne da post festum na društvenim mrežama iznosi populističke poruke radi dnevnopolitičkih poena”.

“Interes kao čvrsto ljepilo”

Izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović rekla je da su stranke vlasti raznorodne, s različitim platformama i ciljevima, da su neke izuzetno nacionalistički i desno orijentisane, te da su stoga potpuno očekivani “stalni unutrašnji sukobi i svađe”.

“Ali ih, i dalje, na okupu u Vladi drži čvrsto ljepilo – sopstveni interes”, ocijenila je ona za “Vijesti”, dodajući da nijedna partija ne razmišlja o opštem, već o interesu stranačkih lidera i uskog partijskog kruga ljudi, te da se ovdje “ne radi o sukobu principa, nego o sukobu interesa”.

Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović saopštila je listu da misli da su nesuglasice u vezi pitanja sporazuma s UAE “farsa za građane”, isto kao što su, kaže, to bila i trvenja povodom mnogih drugih tema.

“Pa se apsolutno ništa veliko nije desilo u odnosu na to da li je upitna održivost Vlade… S druge strane, često to budu neke lične razmirice koje više liče na pitanje sujete pojedinaca i njihovih odnosa, nego što su to partijska mimoilaženja. Jer da postoje neki principi oko kojih prave tu vladu i koji su mjera kompromisa da ona bude održiva, onda bi takva pitanja i te kako dovela u pitanje njenu održivost, ali to, očigledno, nije slučaj”, konstatovala je ona.

Đukanović je navela da je, u konkretnom slučaju, moguće i da neke stranke pokušavaju da zaštite biračko tijelo, odnosno sebe zbog lokalnih izbora.

“U smislu da se negdje distanciraju od odluka Vade koje su bile netransparentne, koje su suprotne interesima nekih lokalnih preduzetnika… Tako da mi to više liči na tako nešto, nego što bi to moglo dovesti u pitanje održivosti Vlade”, dodala je.

Sporazum koji je Spajić potpisao u petak u Abu Dabiju s vlastima UAE izazvao je trzavice ne samo s DNP-om, nego i s albanskim strankama. Međutim, iz PES-a tvrde da funkcionalnost Vlade nije narušena “predizbornim saopštenjima partija”.

Poručuju da “evropska agenda ostaje najveći fokus 44. Vlade, kao što dosadašnji rezultati, ali i buduće aktivnosti svjedoče”.

“Stoga ne postoje razlozi za sazivanje prijevremenih izbora, pogotovo u svjetlu činjenice da ova Vlada u svakom trenutku ima većinu znatno veću od 41 poslanika, kao i da namjerava da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, kako bi stvorila preduslove za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU) do kraja 2028”, kazali su “Vijestima” iz PES-a, odgovarajući na pitanja – koliko učestalo nezadovoljstvo njihovih koalicionih partnera utiče na funkcionisanje vlasti, očekuju li prijevremene izbore i da li ovi sukobi usporavaju put države ka EU.

“Gotovo nemoguće da neko ode iz Vlade”

Milka Tadić Mijović navodi da će partije vlasti razmišljati o raskidu koalicije jedino ako procijene da im izbori mogu donijeti korist. A čini se, kaže, da se u ovom trenutku većina njih “boji izbora, jer im oni nose neizvjesnost, jer vladajuća koalicija nije ispunila obećanja data građanima”.

“Plate i penzije su nominalno povećane, ali građani znaju da to nije zbog povećane ekonomske aktivnosti, već je to rezultat rizične matematike vlasti, koja gradi kule od karata, koja se održava stalnim zaduženjema…”, rekla je ona.

Upitana šta je potrebno da se desi da bi se prijetnje nekih stranaka izlaskom iz vlasti obistinile, Nikoleta Đukanović odgovara da je taj scenario “gotovo nemoguć” sem ukoliko, kako je kazala, “neka partija ili premijer ne taknu interes bivšeg DF-a (Demokratski front), SNP-a (Socijalistička narodna partija) i sličnih stranaka, koji se tiče identitetskih pitanja ili odnosa sa Srbijom”.

Na pitanje šta je potrebno da se desi da bi PES prestao da sarađuje sa subjektima koje optužuje da usporavaju “evropski put” države, sagovornica navodi da je premijerova stranka u tom slučaju “najmanje principijelna”.

“PES je vrlo svjestan svoje pozicije koja je, koliko vodeća, toliko i slaba, jer zavise od tako velikog broja partija… Mislim da se oni od samog starta mire da će da se povinuju interesima svih tih partija u Vladi, samo da bi ona opstala. Oni su nekako vrlo svjesno kreirali takav ambijent da prave često politički nepopularne i nezdrave kompromise samo zarad toga da ta vlada opstane”, podvukla je Đukanović.

Milan Knežević je saopštio prethodnog vikenda da niko u DNP-u nije bio upoznat s premijerovom namjerom da potpiše sporazum sa UAE, i da su kasnije na Vladi njihovi predstavnici upoznati s tom inicijativom.

Poslanik PES-a Miodrag Laković odgovorio mu je da ako je DNP ili bilo ko od konstituenata vladajuće većine redefinisao svoj odnos prema koalicionom sporazumu i “Barometru 26” (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora s EU), treba da preispita svoje učešće u izvršnoj vlasti.

Ministarka saobraćaja i funkcionerka DNP-a Maja Vukićević napisala je u nedjelju na mreži Iks da ima određene rezerve prema sporazumu sa UAE i da na elektronskoj sjednici Vlade nije podržala Predlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma s UAE.

Iz PES-a su joj odgovorili da pokušava da politički profitira pozivajući se na “neinformisanost”, iako je, tvrde, imala sve materijale na raspolaganju i priliku da se izjasni, “što je na jednoj sjednici i učinila glasanjem ‘za’”.

Niz sukoba

To je samo jedan u nizu primjera “rata” stranaka vlasti sa svojim saveznicima i Vladom.

Predsjednik Opštine Ulcinj i lider Force Genci Nimanbegu rekao je prošle sedmice da se prihvatanjem projekta milionske investicije kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja pitanje daljeg učešća Force u Vladi. Albanske partije prvo su negodovale zbog raspisivanja novog tendera za zakup plaža, na koji se prijavio i Alabar, poručujući da neće dozvoliti ugrožavanje interesa Albanaca u Crnoj Gori.

Iz Albanske alijanse i Albanskog foruma nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto ne izađu iz Spajićevog kabineta ako ne mogu da nađu zajednički jezik s ostalim konstituentima o bitnim pitanjima.

Nijesu odgovorili ni na upit šta je bilo sa zajedničkom platformom kojom su sve manjinske stranke trebalo da od premijera traže da se odredi o potezima šefa parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija).

Manjinske partije su u januaru najavile izradu platforme kojom će od Spajića tražiti da se odredi o potezima Mandića, za koje smatraju da izazivaju podjele u crnogorskom društvu, te da narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima. Izvor “Vijesti” iz jedne od manjinskih stranaka, rekao je ranije da one žele da se Spajić “maksimalno distancira” od Mandića, dok je drugi sagovornik naveo da očekuju da se predsjednik Vlade izjasni o istupima čelnika Skupštine, tvrdeći da nije isključeno da te partije, ako Mandić nastavi “po svom”, uskrate podršku izvršnoj vlasti.

Poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić saopšila je početkom marta da će inicirati sastanak s njihovim partnerima iz PES-a povodom odlaska Mandića u Banjaluku kod predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, neposredno nakon što je sud Bosne i Hercegovine proglasio Dodika krivim i kaznio zatvorskom kaznom od godinu i šest godina zabrane obavljanja funkcije. Iz BS-a nijesu odgovorili da li je sastanak održan, kao ni šta je bilo s platformom manjinskih partija.

S koalicionim partnerima, odnosno Vladom, sukobljavale su i Demokrate. One su prošle godine, nakon što je Aleksandar Radović imenovan za šefa policije, tužile zbog toga Vladu Upravnom sudu, te oročile podršku Spajićevom kabinetu do dobijanja IBAR-a (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila). Međutim, ostali su u Spajićevom kabinetu.

Tadić Mijović: Sukobljavanje i zbog izbora u Nikšiću i Herceg Novom

Tadić Mijović ocjenjuje da sporazum sa UAE najbolje govori koliko je “krhka ekonomska konstrukcija” i koliko se politička elita “hazarderski i neodgovorno odnosi prema ključnim resursima države”.

“Ovi posljednji sukobi u vladajućoj koaliciji vjerovatno su motivisani i predstojećim lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom”, navela je ona.

Izbori u Nikšiću i Herceg Novom zakazani su za 13. april, a partije koje čine vlast na državnom nivou, na njih uglavnom izlaze samostalno.