Poslanik je pozvan da sa pažnjom odgovara na pitanja medija povodom obavljanja svoje dužnosti, jedna je od odredbi Etičkog kodeksa zastupnika građana u Skupštini, koja se krši gotovo svakodnevno.

Ipak, prema podacima iz Skupštine, u posljednjih pet godina nije bilo prijava za kršenje Kodeksa.

’’Odboru za ljudska prava i slobode u posljednjih pet godina nije podnijeta nijedna prijava za kršenje Etičkog kodeksa poslanika’’, odgovorili su krajem prošle godine “Vijestima” iz ovog skupštinskog tijela nadležnog za primjenu Kodeksa.

U Etičkom kodeksu se navodi da prijavu o kršenju njegovih odredbi Odboru može podnijeti predsjedavajući Skupštine, svaki poslanik, Kolegijum predsjednika Skupštine, predsjednik kluba poslanika ili poslanik kojeg on ovlasti.

’’Prijava se podnosi Odboru u pisanoj formi sa obrazloženjem kojim se ukazuje na eventualnu povredu Kodeksa. Podnosilac prijave dužan je da uz obrazložen predlog dostavi pisane i druge dokaze na osnovu kojih će Odbor cijeniti osnovanost navoda iz obrazloženja. Anonimna prijava se neće razmatrati’’, piše u Kodeksu.

Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i glavni urednik TV Vijesti, Radomir Kračković ‘’Vijestima’’ je rekao da poslanicima i javnim funkcionerima može da se ne sviđa izvještavanje pojedinih medija, ali da su dužni da daju odgovore o svom radu svim medijima.

’’Sve drugo je očigledna diskriminacija”, ocijenio je Kračković komentarišući odluke pojedinih poslaničkih klubova da ne odgovaraju na pitanja određenim medijima.

Najsvježiji primjer je odluka Poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) da prekine saradnju sa “Vijestima”.

Portparol NSD-a Mirko Miličić objavio je krajem novembra da funkcioneri i poslanici te stranke neće više odgovarati na pitanja dnevnika “Vijesti” i Televizije Vijesti.

Tu odluku objasnili su time što ne žele da daju “bilo koju vrstu legitimiteta mediju koji pod lažnom titulom ‘nezavisnog’ i plaštom lažne objektivnosti sprovodi najperfidniju političku kampanju protiv njihove stranke i aktuelne parlamentarne većine”.

Iako nijesu donijeli zvaničnu odluku o prekidu saradnje, ni Demokratska narodna partija (DNP) ne odgovara na pitanja ‘’Vijesti’’.

Da je odluka na nivou koalicije NSD-DNP, pokazuje to što su njihovi predstavnici zabranili izvještavanja novinarima dnevnika “Vijesti” i Televizije Vijesti iz izbornog štaba koalicije “Za budućnost Berana” na lokalnim izborima u toj opštini 9. decembra prošle godine.

Prethodno je nositeljka liste ‘’Za budućnost Berana’’, Jelena Božović (NSD) povukla intervju koji je dala “Vijestima” uoči izbora.

Poslanik NSD Velimir Đoković, iako je sazvao konferenciju za novinare u Skupštini nakon što je opozicija prekinula sjednicu parlamenta 21. januara, odbio je da odgovori na pitanje novinarke Televizije “Vijesti” kada će zasjedanje biti nastavljeno.

Sa “Vijestima” je godinama odbijala da sarađuje Demokratska partija socijalista (DPS) dok je bila na vlasti, iako nikad nije zvanično objavila odluku, niti navela njene razloge.

Da je prekid saradnje sa medijima kršenje Kodeksa poslanika, smatra i šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović, koji je jedini odgovorio na pitanja “Vijesti” upućena parlamentarnim partijama.

Na pitanja da li je neko od njihovih poslanika prekršio do sada Etički kodeks i zbog čega, da li je snosio odgovornost i da li je odluka nekih poslaničkih klubova o prekidu saradnje sa medijima kršenje Etičkog kodeksa, nijesu odgovorili iz Pokreta Evropa sad (PES), NSD-a i DNP-a, Socijalističke narodne partije, Bošnjačke stranke, kao ni iz opozicionog DPS-a, GP URA i Socijaldemokrata.

NE ODGOVARAJU NA PITANJA KRITIČKIH MEDIJA

Kračković smatra da je problematično što aktuelne vlasti favorizuju određene medije, koji ih ne kritikuju, a uskraćuju odgovore na pitanja koje javnost želi da zna onim medijima koji se prema njima odnose kritički.

Kako ističe, to što poslanici i drugi javni zvaničnici krše propise, i da za to ne odgovaraju, nije nikakva novost u Crnoj Gori.

“Nevjerovatno je da, osim ovog pitanja (odnosa prema medijima), baš niko nije prijavio nijedno kršenje Etičkog kodeksa od strane poslanika za pet godina, a svakodnevno imamo brojne problematične situacije u parlamentu i ponašanja poslanika. Neki su od njih čak i priznali svoje greške i morali se odreći nekih prava, ali to nije povlačilo i formalnu konstataciju da je Etički kodeks prekršen”, kaže Kračković.

Na pitanje da li, na taj način, poslanici jedni druge štite, Kračković odgovara da ta činjenica igra značajnu ulogu.

“Politički protivnici u parlamentu, kada je riječ o zajedničkim interesima, skoro uvijek nastupaju ujedinjeno i zaboravljaju se sve razlike. Možda ih ovaj tekst natjera da razmisle i u budućnosti ponekad prijave kolege kada očigledno krše Etički kodeks, mada, gledajući dosadašnju praksu, teško mi je da povjerujem da može doći do nekih promjena u tom dijelu”, rekao je Kračković.

Smatra da se odlukama pojedinih poslanika da ne odgovaraju na pitanja određenim medijima šalje loša poruka biračima, jer, da bi donijeli odluku na izborima, moraju biti elementarno informisani o radu ljudi koje biraju.

Kako dodaje, pitanje je da li će i koliko biti kažnjeni od birača na nekim narednim izborima.

Bogdanović: Razlikovati prave medije od propagandnih instrumenata

Iako smatra da je prekid saradnje sa medijima kršenje Kodeksa poslanika, Bogdanović poručuje da treba razlikovati prave medije od propagandnih instrumenata.

“Smatram važnim istaći da je prekid saradnje sa medijima koji šire dezinformacije i sprovode hibridne kampanje blaćenja protiv poslanika i institucija ne samo opravdan, već i nužan. U zemljama Zapadnog Balkana često nailazimo na tzv. medije koji nisu istinski informativni servisi građana, već propagandne mašinerije centara moći. Oni ne izvještavaju u skladu sa novinarskom etikom, već sprovode hibridni rat protiv pojedinaca i institucija širenjem laži, manipulacija i privatnih diskreditacija”, kazao je.

Smatra da se prekid saradnje sa takvim “medijima” ne može se smatrati kršenjem Kodeksa poslanika.

“Naprotiv, to je čin zaštite istinskih vrijednosti javne komunikacije i integriteta demokratskih institucija. Razlikovati prave medije od propagandnih instrumenata nije samo pravo, već i obaveza svakog odgovornog nosioca javne funkcije”, poručio je.