Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ne može da opstruira stupanje na snagu nekog zakona jer bi time povrijedio Ustav, što bi moglo rezultirati pokretanjem postupka za njegovo razrješenje.

Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti usvojene su 29. decembra u dijelu koji se ticao, kako je objašnjeno, zaštite imovine Mitropolije crnogorsko primorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve.

To dio javnosti, uglavnom pristalica bivše vlasti i Demokratske partije socijalista, tumači kao ustupanje imovine Crne Gore Srbiji.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović rekao je prije dva dana za TVCG kako je uvjeren da će Đukanović vratiti zakon Skupštini.

S obzirom na to da je promjena propisa tretirana kao hitna, predsjednik bi u roku tri dana trebalo da potpiše zakon koji se potom objavljuje u “Službenom listu” i počinje da važi.

Izmjene propisa su suvojene u ponedeljak kasno uveče.

“Predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Predsjednik Crne Gore dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon“, piše u članu 94 Ustava.

Iz njegovog kabineta “Vijestima” je zvanično saopšteno da će sve biti u Ustavom predviđenim rukovima.

Na pitanje da li će predsjednik potpisati ukaz o proglašenju zakona, te i da li ga u tome sprječava zdravstveno stanje u odgovoru se navodi:” Predsjednik obavlja Ustavom predviđene nadležnosti. Ništa se nije promjenilo. Da jeste bilo bi novo obavještenje. Dakle, sve će biti u Ustavom i Zakonom predviđenim rokovima,”navodi se u odgovoru iz kabineta Đukanovića.

Ranije je objavljeno da se Đukanović po savjetu lekara nalazi na liječenju od upale pluća i da je negativan na kovid-19.

Pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da predsjednik države ne može ignorisati usvojene zakone, jer je ustavna norma vrlo jasna i ona obavezuje crnogorskog predsjednika da mora vratiti Skupštini zakon ako ga ne potpiše.

“Ustav mu tu praktično ‘veže ruke’ pošto u našem političkom sistemu funkcija predsjednika je više protokolarna i on nema prevelikih ovlašćenja”, rekla je Mrdovićeva.

Pravnik i izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić kaže da ako predsjednik smatra da ima nešto sporno, bilo u normativnim riješenjima, bilo u proceduru, treba to jasno da saopšti, vrati zakon i traži otklanjanje mogućih propusta.

“Svaki drugi oblik ponašanja ili bilo koji vid otvorene opstrukcije bio bi čin protiv parlamentarizma, politički radikalizam, koji bi izazvao i kontrareakciju, a to nikako ne bi bile odluke koje će doprinijeti razvoju demokratskih procesa”, rekao je Marić “Vijestima”.

Mrdovićeva kaže da bi igrnorisanjem da uopšte ne vrati Skupštini usvojene zakone i isto ih ne potpiše, značilo povredu člana 94 Ustava Crne Gore. “A predsjednik je prema Ustavu (član 98 stav 2) odgovoran za povredu Ustava.

Postupak u vezi sa tim da li je povrijedio Ustav pokreće Skupština na predlog najmanje 25 poslanika. O ovome kasnije odlučuje Ustavni sud i odluku o tome dostavlja Skupštini, a ona ga može razriješiti ako je utvrđeno da je povrijedio Ustav”, objasnila je Mrdovićeva.

U slučaju da Đukanović slijedi partijski stav u vezi sa tim da su izmjene propisa nezakonito usvojene i ignoriše zvaničan dopis parlamenta, nejasno je da li Skupština može direktno da dostavi “Službenom listu” zakon da se objavi.

Jer, najvišim pravnik aktom je propisano da u slučaju zdravstvenih prepreka predsjednika države mijenja šef parlamenta, u ovom slučaju to je Aleksa Bečić. Takva praksa do sada nije postojala.

Ako je Đukanović bolestan, mijenja ga Bečić

Mrdovićeva je kazala da Ustav definiše i situaciju kada je predsjednik države privremeno spriječen da obavlja funkciju.

“Ako je to slučaj, onda tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine. Dakle, ako je predsjednik sada iz zdravstvenih ili nekih drugih razloga spriječen da obavlja svoju funkciju, o tome bi neizostavno morao da obavijesti predsjednika Skupštine Crne Gore”, rekla je Mrdović.