Prema analizi izvršenoj na kraju 2018. godine, ukupni dospjeli poreski dug iznosio je 397,4 miliona eura, što predstavlja smanjenje za preko 190 miliona eura u protekle tri godine, izjavio je za direkor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.

“Kada je u pitanju struktura dospjelog poreskog duga, najveći dio dospjelih neizmirenih obaveza odnosi se na obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, i to više od 40 procenata. Međutim, važno je pomenuti da je po ovom osnovu u protekloj godini dana zabilježeno značajno smanjenje dospjelog poreskog duga, što ukazuje da napori Poreske uprave i ostalih službi da se unaprijedi poreska disciplina na tržištu ra da postepeno daju rezultate. Imajući u vidu da se preko 200 miliona eura duga odnosi na poreske obveznike koji se prema kriterijumima Ministarstva finansija smatraju aktivnim, to Poreska uprava ulaže maksimalne napore da od istih naplati najveći dio poreskih potraživanja. S druge strane, jedan značajan dio poreskog duga pripada poreskim obveznicima koji čak i više desetina godina ne obavljaju djelatnost i ne stiču nikakve prihode, te mogućnost naplate potraživanja od ove kategorije gotovo da ne postoji”, rekao je Mugoša.

Koliko ste zahtjeva za uvođenje stečaja podnijeli ove godine i koliko je stečajeva uvedeno nakon vaših zahtjeva?

Mugoša: Posmatrajući period od početka 2019. godine, kada je Poreska uprava intenzivirala aktivnost predlaganja stečajnog postupka kod poreskih obveznika kod kojih su ukinuta rješenja o reprogramu ili kod kojih već duže vremena nije bilo moguće naplatiti poreski dug, Privrednom sudu podnijeto je ukupno 560 predloga, s ukupnim dugom u iznosu od 46,4 miliona eura.

Među poreskim obveznicima za koje je predloženo otvaranje stečajnog postupka nalazi se 461 poreski obveznik kojem su prethodno ukinuta rješenja o reprogramu poreskog potraživanja, čiji ukupni poreski dug iznosi 25,95 miliona, kao 99 poreskih obveznika koji nijesu bili u reprogramu, a kod kojih ostalim mjerama nije bilo moguće naplatiti poreski dug u iznosu od 20,44 miliona. Odlučni smo da stečajni postupak predložimo kod svih poreskih obveznika koji su izašli iz reprogama, a ne mogu izmiriti dug, kao i kod ostalih dužnika kod kojih mjere naplate nijesu dale efekat.

Koliko ste u ovoj godini raskinuli ugovora o reprogramu?

Mugoša: Primjenom Zakona o reprogramu poreskog potraživanja Poreska uprava do sada je prihodovala 53,8 miliona zaostalog poreskog duga, pri čemu se 42,8 miliona odnosi na uplate pravnih lica, 7,23 miliona na up late fizičkih lica, a 3,75 miliona na uplate javnih preduzeća s nivoa lokalne samouprave. U ovom trenutku stopa naplate reprogramirnih obaveza iznosi 72,77 odsto.

Od početka 2019. godine Poreska uprava sprovodi upravni postupak vezan za ukidanje 889 rješenja o reprogramu, i to za 595 fizičkih i 294 pravna l ica, a ukupna dospjela, a nenamirena potraživanja istih iznose oko 28,6 miliona eura.

Stečaju MA je krajnja mjera

Na koji način će Poreska uprava naplatiti 21 milion eura poreskog duga Montenegro Airlinesa? Postoji li mogućnost da PU ne naplati taj dug u slučaju uvođenja stečaja u tu kompaniju?

Mugoša: Prije svega, moram naglasiti da je poreski obveznik Montenegro Airlines (MA), tokom cjelokupnog perioda u kojem je akumuliran poreski dug, vršio plaćanja dospjelih poreskih obaveza u granicama mogućnosti zbog poteškoća u poslovanju, te da je u periodu od 2012. do 2018. godine Poreska uprava od kompanije naplatila iznos od oko 10 miliona eura, kao i da isti od 2018. godine redovno uplaćuje tekuće obaveze. Imajući u vidu navedeno, kao i podatke o rastu broja putnika i prihodima ovog obveznika koji ukazuju da on ina određeni finansijski potencijal, smatram da je u interesu cjelokupne države i našeg društva da se razmotri mogućnost obezbjeđenja opstanka kompanije, zbog čega će pitanje poreskog duga MA, kao preduzeća koje je u većinskom vlasništvu države, biti riješeno na nivou Ministarstva finansija i Vlade u najskorijem periodu.

Od rješenja koje se očekuje od Vlade zavisiće dalje mjere Poreske uprave prema ovom poreskem obvezniku, a eventualni stečaj, kao i kod svih drugih obveznika, predstavljao bi nepopularnu i krajnju mjeru, posebno imajući u vidu da bi u slučaju pitanja naplate poreskog potraživanja to zavisilo od brojnih faktora, kao što su obim stečajne mase, broj drugih povjerilaca i iznos potraživanja koji se nalaze u priiarnim naplatnim redovina.