Poslanici Skupštine Crne Goro ponovo su usvojili Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Izmjene su usvojene glasovima 41-og poslanika.

Usvojene su i izmjene Zakona o izmjenama i dopunama zakona o kreditnim institucijama, Zakona o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Bečić je na početku sjednice upoznao javnost i prisutne poslanike o, kako je rekao, skandaloznom dopisu koji je dobio od Ustavnog suda.

„Skandalozna namjera Ustavnog suda se jasno manifestuje u njegovom aktu kojim se po prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma traži od Skupstina Crne Gore da u roku od 15 dana dostavi odgovor o podnesenom predlogu za ocjenu ustavnosti akta Skupštine, sa pratećom dokumentacijom“, kazao je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić na početku prvog vanrednog zasijedanja u 2021.

„Ako imamo u vidu da je Ustavni sud prethodno učinio na Predlog poslanika DPS-SDP-SD-BS za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, namjere ovog suda postaju očigledne“, kazao je Bečić.

Predsjednik Skupštine je kazao da se nikada nije desilo da Ustavni sud odredi Skupštini kraći rok od 30 dana. Ovo posebno dobija na težini ako se zna da se Skupstina Crne Gore nalazi u vanrednom zasijedanju čija sjednica se ne može zakazati u roku kraćem od 15 dana. Hitno osloboditi sve institucije sistema.

Bečić je na početku sjendice konstatovao da postoji kvorum odnosno da je prisutan 41 poslanik i otvorio sjednici prvog vanrednog zasijedanja u 2021.

On je kazao da određeni dijelovi institucija sistema u Crnoj Gori , „nemaju granica“.

„Poslanici parlamentarne manjine su podnijeli Ustavnom sudu zahtjev ua ocjenu ustavnosti jednog broja odluka donešenih na sjednici u decembru“, kazao je Bečić.

On je dodao da je obaveza Ustavnog suda da instituciji koja je donijela akte koje neko pokušava osporiti pred Ustavnim sudom odredi objektivan rok za izjašnjenju u odnosu navode navede ne prilikom osporavanja.

Istakao je da je takvih zakona prethodnih godina bilo mnogo.

„Uvijek je određivan rok koji nokad nije bio manji od 30 dana“ kazao je Bečić.

On je usvtrio da su sudije izvjestioci predložili predsjedniku Ustavnog suda potpisivane tih akata.

„Uvjeren sam, pa neka me demantuju ako griješim da je predsjednik Ustavnog suda rok od 15 dana za odgovor tražila sudija Desanka Lopičić. Neka me demantuje Ustavni sud ako ja kao predsjednik Skupštine ima pogrešnu procjenu“, kazao je Bečić i dodao da to neko, mora da objasni.

„Neko želi da najviši zakonodavno dom u Crnoj Gori bude onemogućen u sprovođenju svojih nadležnosti. Uvjeren sam da za ovog dopisa koji je potpisao predsjednik suda stoji sutkinja Desanka Lopičić“, kazao je Bečić.

On je pročitao dopis koji je uputio Ustavnom sudu u kojem traži da se odredi drugi, objektivni rok u kojem će Skupština Crne Gore, poštujući Ustav i poslovik Skupštine da izvrši svoju obavezi i dostavi odgovor Ustvanom sudu o ponešenom predlogu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenog akta Skupštine. On je kazao da se čeka hitan odgovor.

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović je kazao da se sve radi u svu što bržeg izjašnjavanja Ustavnog suda zbog, kako je kazao, činjenice da jedna sudija početkom februara ide u starosnu penziju i da od tog momenta neće biti neophodna četiri glasa za odlučivanje.

„Zato Ustavni sud krši sve norme normalnog ponašanja i traži od nekog ko teoretski to ne može u da uradi u roku od 15 dana to uradi jer kada bi ponudili dok od 30 dana ta sudija bi bila penzioner i ne bi mogla da se donese odluka u skladu sa očekivanjima šefa dosadašnjeg režima Mila Đukanovića“, kazao je Radunović. On je dodao da tu ima posla i za policiju i za tužilaštvo.