Gotovo četiri godine i devet konkursa trebalo je da protekne pa da Crna Gora izabere čelnika Vrhovnog suda u punom mandatu, dok su uporedo trajale i traju porođajne muke za popunu mjesta u drugim važnim pravosudnim institucijama. To uključuje i upražnjena mjesta u Sudskom i Tužilačkom savjetu, kao i Ustavnom sudu, koji ponovo rade u krnjem sastavu, a njihovo kompletiranje zavisi od mehanizama i reda poteza koji se sprovode u zakonodavnom domu.

Ko je zaboravio, saga o izboru članova Ustavnog suda i Sudskog savjeta obilježila je prošlu i pretprošlu godinu, pa asocijacija na ponovno odugovlačenje u izboru sudija kojima je u međuvremenu prestala funkcija, odnosno članova savjeta koji su podnijeli ostavke budi mučno podsjećanje na proces usaglašavanja političke volje i partijske kalkulacije. Ali i packe koje smo dobijali zbog nekompletnih institucija koje nijesu otporne na političke turbulencije.

Permanentno stanje

Na današnji dan broj sudija u Ustavnom sudu je nakon odlaska u penziju sudije Milorada Gogića ponovo paran, a poslije polugodišnje procedure, nijedan od prijavljenih kandidata nije dobio podršku Ustavnog odbora na sjednici u julu i tako se kvalifikovao da o njemu odlučuju poslanici. Od tada nije raspisan novi javni poziv za izbor nedostajućeg sudije Ustavnog suda.

Sa druge strane, upražnjeno mjesto u Sudskom savjetu, rezervisano za člana iz reda uglednih pravnika, otvoreno je nakon smrti Fikreta Kurgaša.

Iako je konkurs zaključen u avgustu, još nije sazvana sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojoj bi trebalo da se odlučuje, odnosno obave intervjui sa kandidatima.

I Tužilački savjet je u razmaku od nekoliko mjeseci ostao bez tri člana – koji su podnijeli ostavke; dva iz reda uglednih pravnika, koji se biraju kroz parlamentarne mehanizme, i jednog iz reda tužilaca, kojeg kandiduje Konferencija tužilaca.

Na čekanju

Tim povodom je Akcija za ljudska prava 11. novembra apelovala na predsjednika skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislava Bojovića da zakaže sjednicu tog odbora i da na njen dnevni red stavi nastavak postupka izbora nedostajućeg člana Sudskog savjeta i raspisivanje oglasa za izbor dva nedostajuća člana Tužilačkog savjeta.

Pravna savjetnica u HRA Amra Bajrović Pobjedi je potvrdila da sjednica Odbora još nije zakazana niti je na adresu Akcije za ljudska prava stigao odgovor u vezi s njihovim apelom.

Bojović je sredinom novembra za RTCG izjavio da prema novim izmjenama zakona, aktuelnom sazivu Tužilačkog savjeta ne nedostaju dva, nego jedan član.

– Smanjen je broja članova Tužilačkog savjeta koje predlaže Odbor. Samim tim, potrebno je imati korekciju i u Poslovniku Skupštine. Dakle, govorimo o nekim proceduralnim pitanjima. Kada su u pitanju nadležnosti Odbora, potrebno je imati dodatne proceduralne konsultacije, ali će u vezi s tim biti pokrenut postupak u skorijem periodu – najavio je tada Bojović.

Iz HRA su kazali da nijesu saglasni sa ovim navodima Bojovića.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu propisano je da Tužilački savjet koji je izabran u skladu sa prethodnim odredbama zakona nastavlja da radi do isteka četvorogodišnjeg mandata – navela je Bajrović uz napomenu da se iz HRA ne slažu sa stavom da zakonske izmjene mogu uticati na broj članova aktuelnog saziva TS

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu propisano je da Tužilački savjet koji je izabran u skladu sa prethodnim odredbama zakona nastavlja da radi do isteka četvorogodišnjeg mandata (član 184f). Tužilački savjet u punom sastavu proglašen je u decembru 2021. godine. Prethodno je 5. avgusta 2021. godine bivši predsjednik Skupštine Aleksa Bečić proglasio djelimični sastav Savjeta – navela je Bajrović.

Trajanje mandata

Prema njenim riječima, dodatno, član 19 Zakona o Državnom tužilaštvu jasno predviđa da mandat člana Tužilačkog savjeta traje do isteka mandata samog Savjeta.

– Članu Savjeta koji se naknadno izabere na upražnjeno mjesto mandat prestaje istovremeno s mandatom Savjeta. Takođe, isti član propisuje da se nakon prestanka mandata bilo kojeg člana Tužilačkog savjeta organ koji ga je izabrao mora odmah pobrinuti za izbor novog člana. Shodno tome, Odbor je obavezan da predloži, a Skupština da izabere dva nedostajuća člana Tužilačkog savjeta – navela je Bajrović.

Podsjetila je da su advokati Siniša Gazivoda i Marko Vuksanović podnijeli ostavke na članstvo u Tužilačkom savjetu i to Gazivoda sredinom avgusta, a Vuksanović početkom septembra.

– Tužilački savjet je na 18. sjednici održanoj 19. septembra 2024. godine donio zaključak da se Skupštini Crne Gore uputi apel za izbor upravo dva člana Tužilačkog savjeta – navela je ona.

Bajrović je ukazala da je u kontekstu ostavke tužiteljke Vrhovnog državnog tužilaštva Đurđine Nine Ivanović na članstvo u Tužilačkom savjetu za njen izbor nadležna Konferencija državnih tužilaca, „koja bi trebalo da bude promptno održana i na njoj izabran nedostajući član iz reda državnih tužilaca“.

Loša praksa

Izbor nedostajućih članova Sudskog i Tužilačkog savjeta ključan je za osiguranje njihove efikasnosti i povjerenja u njihov rad. Pravovremeno obnavljanje državnih institucija neophodno je za stabilnost pravnog poretka i jačanje vladavine prava.

– Podsjećamo da su ranija neopravdana odugovlačenja izbora važnih za pravosuđe u Skupštini bila jedan od razloga zbog kojih je Crna Gora stagnirala u pregovorima sa Evropskom unijom. Takva praksa se ne smije ponavljati, jer direktno ugrožava evropsku perspektivu i napredak zemlje – kazala je Bajrović.

Prema njenim riječima, i Ustavni odbor neopravdano oklijeva s postupkom izbora sedmog sudije Ustavnog suda, što je već dovelo do blokade u odlučivanju tog suda.

– Poseban je problem okolnost da bi još za dvoje sudija toga suda morao biti proglašen prestanak funkcije. Međutim, njihova zamjena nije ni na vidiku – navela je Bajrović.

Promjene norme kao impuls

Izmjene zakonskih rješenja koja su ljetos donijela novine u oblasti pravosuđa različito su uticale na dinamiku popune pravosudnih institucija.

Za razliku od dilema koje se čuju po pitanju izbora članova Tužilačkog savjeta, upravo je izmjena Zakona u Sudskom savjetu i sudijama uticala da se promijeni poslovnik Opšte sjednice Vrhovnog suda i deblokira izbor čelnika ne instance u punom mandatu.

Rezultat toga je bio izbor kandidatkinje Vesna Pavličić, koja je nakon tajnog glasanja na Opštoj sjednici Vrhovnog suda dobila 10 glasova. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić dobio je sedam glasova, dok su kandidatkinje Vesna Vučković – dosadašnja v. d. predsjednice Suda koja tu poziciju pokriva od 2021. godine – i sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković dobile po šest glasova.

Shodno izmjenama Poslovnika o radu Opšte sjednice, pravo glasa nijesu imale Vučković i Vuković kao sutkinje Vrhovnog suda, kako to ne bi ugrozilo poziciju druga dva kandidata, odnosno kandidatkinje.

Vrhovni sud broji ukupno 17 sudija, od 19, koliko ih je sistematizovano normativnim aktima.

Odnos glasova bio je rezultat činjenice da su članovi Opšte sjednice imali pravo da zaokruže najviše tri kandidata od ponuđenih, a za prolaz u prvom krugu glasanja bilo je potrebno da kandidat(i) dobiju 10 glasova, što je ostvarila samo Pavličić.

Nakon toga je Sudskom savjetu preostalo da bira čelnika Vrhovnog suda, što je urađeno u petak, 29. novembra.

Vjerovatno je pomogao i rezolutan stav Evropske komisije koja je riješila da više ne pravi ustupke kao u slučaju usvajanja pozitivnog IBAR-a, već je isplatu prve tranše od blizu 30 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije direktno uslovila izborom prvog čovjeka Vrhovnog suda.

Unedogled

Ključna pozicija u sudstvu bila je upražnjena od decembra 2020, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica. Ona je na toj funkciji provela tri mandata, iako to nije bilo u skladu sa Ustavom koji izbor predsjednika Vrhovnog suda limitira na najviše dva puta. Uprkos tome njen treći mandat 2019. jednoglasno je podržalo čak 18 sudija Vrhovnog suda, a potom i tadašnji saziv Sudskog savjeta.

Ostavku je podnijela krajem 2020. pod pritiskom međunarodne zajednice.

Zanimljiva je bila situacija kompletiranja Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika budući da je prethodnom članstvu, umjesto četiri, mandat trajao gotovo – devet i po godina.

Mandat im je bio produžen na preporuku Venecijanske komisije tadašnjim Zakonom o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je stupio na snagu 29. juna 2018. godine kako se sudstvo ne bi dovelo u pat poziciju – da država ostane bez funkcionalnog Savjeta kao ključnog tijela za rad sudstva, u uslovima kada političari ne mogu da izaberu novi saziv.

Malo je ko očekivao da će biti potrebno pet i po godina za izbor četiri člana Sudskog savjeta i deblokadu rada te institucije.