Viši sud je i drugi put odbacio optužnicu Specijalnog tužilaštva od 1. oktobra 2021. godine protiv vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića u predmetu ,,Krediti“, jer je tužilaštvo njegovo izručenje iz Londona tražilo po osnovu pet potvrđenih optužnica, ali ne i ove.

Knežević se ovom optužnicom tereti za izvršenje produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, produženog krivičnog djela pranje novca i produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa putem pomaganja.

Viši sud je ponovo postupao po nalogu Apelacionog suda koji je ukazao da je u konkretnom slučaju trebalo tražiti i pribaviti saglasnost londonskog suda da se Knežević u Crnoj Gori procesuira i za optužbe u predmetu ,,Krediti“.

Međutim, iz Višeg suda je pojašnjeno da su optužnicu protiv Kneževića odbili i u drugom navratu jer je sud ustanovio da postoji okolnost koja privremeno sprečava gonjenje koja se ogleda u tome da nije pribavljeno potrebno odobrenje za krivično gonjenje.

– Odredbom člana 14 stav 1 tačka a Evropske konvencije o ekstradiciji (tzv. pravilo specijalnosti) propisano je da izdato lice neće biti gonjeno, suđeno ili lišeno slobode radi izvršenja kazne ili mjere bezbjednosti, niti podvrgnuto bilo kakvom drugom obliku ograničenja lične slobode za bilo koje djelo učinjeno prije predaje, a koje nije predmet izdavanja, osim, pored ostalog, ako strana koja ga je izručila na to pristane. Propisano je da, ako lice čije se izručenje traži bude izručeno, može se krivično goniti, odnosno prema njemu se može izvršiti kazna samo za krivično djelo za koje je izručenje dozvoljeno, osim ako se tog prava odrekne – podsjetili su iz Višeg suda.

Oni ističu da se iz dopisa Ministarstva pravde upućenog Višem sudu u Podgorici utvrđuje da nije zatraženo izručenje okrivljenog Duška Kneževića zbog krivičnih djela za koja se tereti optužnicom u predmetu ,,Krediti“, a koja je još uvijek u fazi kontrole.

– Iz spisa predmeta proizilazi da je odlukom Vestminsterskog suda za prekršaje od 10. februara 2023. godine i drugostepene presude Visokog suda pravde – Kraljevskog odjeljenja iz Londona od 4. aprila 2024. godine, odobreno izručenje okrivljenog Duška Kneževića za postupke koji se vode pred ovim sudom i u kojim postupcima je optužnica već stala na pravnu snagu i koji postupci se nalaze u fazi suđenja, ali da izručenje nije odobreno povodom predmetne optužnice – navodi se u obrazloženju Višeg suda.

Osim toga, optuženi Knežević se na ročištu za kontrolu ove optužnice 9. jula prošle godine nije odrekao načela i izjavio da nije saglasan da bude krivično gonjen za krivična djela po optužnica u predmetu ,,Krediti“, jer nadležni sud Ujedinjenog kraljevstva nije odobrio izručenje za ta krivična djela.

Iz Višeg suda napominju da se krivični postupak protiv okrivljenog Duška Kneževića za navedena krivična djela može nastaviti, ali kad Specijalno državno tužilaštvo naknadno pribavi odobrenje za njegovo gonjenje.

Pored Kneževića, na ovoj optužnici je nekadašnji viceguverner Velibor Milošević, Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijatović, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko i Ekatarina Konaneko.

Status svjedoka saradnika u ovom predmetu imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović.

Prema navodima optužnice, Duško Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postale osobe sa ove optužnice, a koja je funkcionisala do 2017. godine.

U djelovanju ove kriminalne organizacije korišćene su privredne poslovne strukture.

Prema kriminalnom planu, koji je sačinio organizator Duško Knežević uz pomoć članova kriminalne organizacije, podizani su krediti koje krajnji korisnici nijesu vraćali.

Krediti su pokrivani depozitima kojima je garantovano njihovo vraćanje, a koje su položile kompanije u vlasništvu Duška Kneževića, firme povezane sa njim i ostalim optuženima.

Ovlašćena lica u ovim kompanijama – Duško Knežević i članovi kriminalne organizacije na ovaj način ostvarivali su prihode od novčanih sredstava dobijenih kreditima, a koje nijesu prijavljivali državnim organima Crne Gore.

Sve ovo je rađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove, ali i radi sprečavanja utvrđivanja pravog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik Duško Knežević.