Bez obzira na politički primitivizam i nasilje koje je pokazala opozicija, Crna Gora trebalo bi da bude ponosna na izglasavanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je napravljen još jedan korak u zaokruživanju državnog i građanskog identiteta – kazao je, u intervjuu za Pobjedu, Ivan Brajović, predsjednik Skupštine i prvi čovjek Socijaldemokrata.

– Naša država je dobila savremeni zakon koji se temelji na jednom od osnovnih ljudskih prava, a to je sloboda vjerovanja ili uvjerenja. Nažalost svih koji misle da u Crnoj Gori postoje građani prvog i drugog reda, zavisno od njihove vjere i nacije, a na ponos nikad jedinstvenije građanske Crne Gore, ovim zakonom smo odbili pokušaj diskreditacije temeljnih principa na kojima počiva naša država. Potvrdili smo dugoročno učvršćivanje samosvjesne Crne Gore u kojoj su naše razlike bogatstvo i nasljeđe koje ova i svaka naredna generacija mora da njeguje i nadograđuje. Konačno, pokazali smo da svako mora da djeluje u zakonskom okviru – rekao je Brajović.

POBJEDA: Kako doživljavate burnu reakciju SPC i opozicije zbog usvajanja tog zakona?

BRAJOVIĆ: Zakonsko regulisanje ove oblasti čekali smo možda i predugo. Očekivan je bio pritisak protivnika donošenja zakona, imajući u vidu dosadašnji svojevrsni zakonski vakuum, koji je išao na ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ključni problem je u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti. Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana uz potpuno odsustvo kontrole bilo čega što je u vezi sa njihovim djelovanjem, imovinom i finansijama. Koliko su jaki ti interesi, moglo se vidjeti po tome na što su u njihovoj odbrani bili spremni poslanici i crkveni velikodostojnici iz Mitropolije crnogorsko-primorske i njihove centrale iz susjedne zemlje.

POBJEDA: Kako komentarišete težak incident u Skupštini kojeg je izazvao Demokratski front kako bi spriječio glasanje o tom zakonu i kakva je Vaša politička ocjena pozicije DF-a nakon toga?

BRAJOVIĆ: Nadao sam se da je sa agresivnim ponašanjem DF u Skupštini završeno i da scenama viđenim u plenarnoj sali još u prošlom sazivu maja 2016. više nećemo prisustvovati. Ali vidjeli smo sada prilikom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovnu spremnost čak i na fizički napad.

Naš je cilj zaštita državne imovine i kulturnih dobara – dakle trajna briga o kulturnom nasljeđu, garantovanje slobode vjeroispovijesti svima, kao i utvrđivanje prava i obaveza zaposlenih sveštenih i drugih lica.

To nije bila impulsivna reakcija, za koju takođe ne bih imao opravdanje, već najavljena predstava i prikrivanje političke nemoći. Samo što se junačenje najavljivano prethodnih dana svelo na to da su čojski krenuli na nas, kolege poslanike i skupštinsku opremu.

POBJEDA: Kako sačuvati ugled i dostojanstvo parlamenta i poslanika?

BRAJOVIĆ: Kada je o očuvanju dostojanstva i ugleda poslanika riječ, nije politički prirodno, a ni očekivano parlamentarno jednoumlje. Toga nema ni u jednom parlamentu demokratskog svijeta, jer upravo što je država na višem stepenu demokratskog razvoja, to je slobodno izražavanje političkih stavova dominantnije. Demokratija je proces, za veći dio crnogorske javnosti potpuno prihvatljiv i poželjan, ali ima i onih koji mu se suprotstavljaju. Ipak, incidenti ne predstavljaju pravilo, već izuzetak kada se raspravlja o osjetljivim temama. Jasno je da u opozicionom krilu vlada velika gužva, pa pojedine grupacije i na taj način privlače pažnju i žele da se izdvoje od ostatka kritički nastrojenih poslanika.

POBJEDA: Neprimjereno ponašanje poslanika, najčešće Demokratskog fronta, kažnjavate izricanjem opomene, zbog čega im se umanjuje mjesečna zarada. Da li se takvim sankcijama ugrožava sloboda govora u parlamentu, kako oni tvrde, i da li to utiče na još veći jaz između vlasti i opozicije?

BRAJOVIĆ: Svako ko je i neko kraće vrijeme proveo gledajući sjednice Skupštine, mogao je da se uvjeri da svi predsjedavajući opomene izriču u krajnjem slučaju, uz prethodnu molbu poslanicima da vode računa što govore, kako bi čuvali prvenstveno svoj ugled, ugled ostalih poslanika i ovog doma. Sa svim kolegama pa i onima iz Demokratskog fronta ja uglavnom imam dobru komunikaciju, sa međusobnim uvažavanjem. Kada izreknem opomenu, ona je u funkciji smirivanja tenzija i zaštite digniteta svih nas.

POBJEDA: Zašto se još ne primjenjuje Poslovnik i ne kažnjavaju poslanici koji ne dolaze na posao?

BRAJOVIĆ: Jedan manji broj mojih kolega ulogu poslanika zloupotrebljava na više načina i više nivoa, i njihovo ponašanje je u neskladu sa pravima i obavezama i dobrom demokratskom praksom. Sa jedne strane imamo neučestvovanje u radu parlamenta i radnih tijela, uz sporadične dolaske i proizvoljno tumačenje Poslovnika. Sa druge strane imamo agresivne i nasilne pokušaje rušenja države i institucija, sijanje mržnje i unižavanje svih brižljivo građenih vrijednosti jedne građanske države. U narednom periodu ovim događajima baviće se nadležne državne institucije zadužene za očuvanje ustavnog poretka.

Sa svim kolegama pa i onima iz Demokratskog fronta ja uglavnom imam dobru komunikaciju, sa međusobnim uvažavanjem

Što se kažnjavanja predviđenog Poslovnikom tiče, mi sada primjenjujemo kazne za neodmjerene i uvredljive riječi na odborima i plenumu, a punu platu primaju poslanici koji ne prisustvuju skupštinskim raspravama. Zato mislim da bi i mi u Skupštini trebalo da potpuno i dosljedno primijenimo poslovničke odredbe, bar u posljednjoj godini ovog saziva, kada smo to do sada iz najbolje namjere izbjegavali da učinimo.

POBJEDA: Čime ste zadovoljni, a čime nijeste, u radu parlamenta u 2019. godini?

BRAJOVIĆ: Povratak opozicije u Skupštinu izaziva ambivalentan odnos. Zadovoljstvo što su razumjeli da se razgovarati mora u okviru institucija, a nezadovoljstvo što to nije realizovano u punom kapacitetu. Žao mi je takođe što ogroman trud i rezultati velikog broja poslanika i skupštinske službe, po prirodi posla, nijesu sasvim vidljivi i podložniji su kritici nego pohvalama. I konačno, gorak ukus ostavlja ovaj posljednji incident, taj pokušaj rušenja svakog demokratskog napretka i daljeg institucionalnog jačanja.

Zadovoljstvo prije svega izaziva donošenje zakona od kojih svaki utiče kako na svakodnevni, realni život građana, tako i na naš evropski put. Sa velikim ponosom mogu da potvrdim da je Skupština Crne Gore i ove godine proglašena najtransparentnijim parlamentom u regionu. Ta ocjena donijeta po više parametara rezultat je naše odluke za istinskom otvorenošću u svim segmentima djelovanja. Potpuna finansijska i svaka druga dostupnost podataka zna da bude zloupotrijebljena od nedobronamjernih tumača, ali mi znamo da veći dio stručne i šire javnosti blagonaklono gleda na takav pristup.

Posljednje istraživanje javnog mnjenja o poštovanju institucija zabilježilo je pozitivan trend kada je o Skupštini Crne Gore riječ. Na međunarodnom planu smo dodatno ojačali ugled Skupštine i države Crne Gore, naši poslanici su prepoznatljivi po aktivnom angažmanu i razumijevanju savremenih političkih tokova. Siguran sam da će kod naših građana ovaj 26. saziv Skupštine Crne Gore biti zapamćen po uspješnom radu u jednom složenom i izazovnom periodu.

POBJEDA: Razmišlja li SD već o načinu izlaska na izbore naredne godine i u kom pravcu?

BRAJOVIĆ: Javnost je obaviještena da će Kongres Socijaldemokrata biti održan 30. maja. Tada će još jednom biti potvrđena naša programska i kadrovska politika utvrđena i gotovo nepromijenjena od osnivanja partije. Ta politika je dosljedna i prepoznatljiva po svim važnim pitanjima za našu državu i njena strateška opredjeljenja. Na redovnost naše komunikacije sa građanima ne utiču izbori, jer je ta komunikacija stalna, za što smo nagrađeni odličnim rezultatima na lokalnim izborima i stalnim rastom podrške. Kod Socijaldemokrata je samostalni nastup na izborima uvijek u prvom planu, a konačna odluka se donosi na nadležnim partijskim organima nakon sveobuhvatne analize.

POBJEDA: Kako komentarišete najavu dijela opozicije o eventualnom bojkotu izbora naredne godine?

BRAJOVIĆ: Naša opozicija je platila visoku cijenu bojkota parlamenta, od pada podrške do totalne političke neprepoznatljivosti u pojedinim lokalnim sredinama. Ne vjerujem da će bilo ko iz opozicije rizikovati potpunu marginalizaciju, posebno imajući u vidu da bi bojkot jednih, druga grupacija sa istog političkog pola sasvim sigurno kapitalizovala izlaskom na izbore.

Nastavljamo rad na izbornom zakonodavstvu

POBJEDA: Kako gledate na neslavan završetak rada Odbora za izbornu reformu? Očekujete li da će dijalog o izbornom zakonodavstvu biti nastavljen iduće godine i u kojoj formi? 

BRAJOVIĆ: Rezultat rada Odbora su pripremljeni i usvojeni prijedlozi zakona: Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, Zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.

Rad na izbornom zakonodavstvu je kontinuirani proces koji se nastavlja i u narednom periodu. Mi ćemo se i dalje prilagođavati okolnostima, preporukama i potrebama koje praksa nalaže, a ko će se pridružiti tom procesu pokazaće vrijeme.

POBJEDA: Jeste li vjerovali u iskrenu namjeru članova Odbora za izborne reforme da taj posao dovedu do kraja?

BRAJOVIĆ: Okolnosti u kojima se u Odboru radilo ostale su u sjenci naizmjeničnih ulazaka i izlazaka poslanika opozicije ili čak najnovijeg izuma pojedinaca – pasivnog prisustva sjednicama Odbora. Uprkos tome, članovi Odbora iz vladajuće većine, akademske zajednice i civilnog sektora, uz podršku skupštinske službe, radili su temeljno i kontinuirano i došli do važnih rješenja u više segmenata izbornog zakonodavstva.

Sa velikim ponosom mogu da potvrdim da je Skupština Crne Gore i ove godine proglašena najtransparentnijim parlamentom u regionu

Eksperti međunarodne zajednice davali su svoje sugestije i preporuke, kao i tokom prethodnih izbornih ciklusa, što nam je i sada bilo veoma dragocjeno uputstvo. Sa kojim ciljem i namjerom su dosadašnji učesnici ovog procesa ušli u Odbor, pokazali su sasvim ogoljeno posljednji dani njegovog rada i izgovori jednog dijela opozicije za dalje neučestvovanje. Očigledno je da nije bilo snage za objašnjenje drugom dijelu opozicije kako je postignut dogovor s vlašću, uz podršku međunarodne zajednice. Međutim, taj izlazak je donio i konačnu demistifikaciju njihovog odnosa prema državi i pravog stava prema važnim identitetskim pitanjima, pa između ostalog i o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

I dalje ćemo se „boriti“ za Aerodrome

POBJEDA: Kakvi su odnosi SD-a sa DPS-om, s obzirom na mimoilaženja u nekim ključnim pitanjima, poput valorizacije Aerodroma?

BRAJOVIĆ: Odnosi sa DPS-om kao najvećim koalicionim partnerom su korektni. Različito viđenje perspektive naših aerodroma nije prvo i jedino pitanje o kojem postoje razlike. Ali je tačno da je to neslaganje najvidljivije i najkomentarisanije, zato što je riječ o jednom od najboljih preduzeća u Crnoj Gori. Socijaldemokrate su do kraja ozbiljno pristupile ovom pitanju, bez demagogije i populizma i ponudile model koji je superioran, da sami iz kredita razvijamo ovo preduzeće. Bez obzira na koncesione aktivnosti koje su u toku, i dalje ćemo nastojati da u ozbiljnim raspravama dovedemo do promjena na Vladi usvojenih stavova. Međutim, ono što je najvažnije kad su odnosi sa DPS u pitanju, jeste da je naše viđenje ključnih državnih pitanja usaglašeno, da dobro sarađujemo u okviru institucija i međusobno pokazujemo razumijevanje i potrebu da teme koje su predmet spora razmatramo sa povjerenjem i isključivo snagom argumenata.