Dječaku od 13 godina odstranjena je slezina nakon što ga je nožem 7. aprila u Bijelom Polju izbo dvije godine stariji učenik. U Baru je 21. februara u tuči nekoliko učenika osmog i devetog razreda OŠ ,,Blažo Jokov Orlandić“ nožem lakše ranjen učenik. Prošle sedmice mediji su objavili da su u Osnovnoj školi ,,Maksim Gorki“ u Podgorici kod nekoliko učenika starijih razreda pronađeni noževi, britve i jedan elektrošoker. Na sreću, nije korišćeno… 

To su najnoviji primjeri vršnjačkog nasilja koji su uznemirili javnost u Crnoj Gori. Priče surove kao da su u pitanju odrasli ljudi, a ne djeca. Ali, nedovoljno da se na noge dignu poslanici, poslanice… Njih očigledno ne brine to što maloljetnici u školskim torbama uz knjige i pribor nose hladno oružje, što njime povređuju vršnjake…Neki od njih se nijesu javljali na pozive, niti su odgovarali na poruke, dok su drugi komentarisali da su u gužvi zbog aktuelne političke situacije i drugih obaveza ili im treba više vremena da se upoznaju sa ovom temom.

FRANCUSKA

Nije agresivnost i nasilje među mladima specifikum Crne Gore. Neke zemlje prave ozbiljne iskorake kako bi našle rješenje za taj problem. Mediji su prenijeli da je u Francuskoj parlament nedavno usvojio zakon prema kome se vršnjačko nasilje kriminalizuje, odnosno predviđa da počinioci mogu završiti u zatvoru do tri godine. Što o tome misle naši donosioci odluka, može li Crna Gora preuzeti to iskustvo? Pitali smo poslanike i poslanice, ali većina nije bila spremna za razgovor na tu temu, neki nijesu odgovarali na naše poruke, a nekima treba vremena da se upoznaju sa temom ili su u gužvi zbog aktuelne političke situacije!?

Ćute iz resornog ministarstva na čijem je čelu Vesna Bratić. Na naša pitanja – što taj vladin resor radi ili planira da preduzme povodom problema vršnjačkog nasilja, kako komentarišu potez Francuske… nijesmo uspjeli da saznamo. I tamo očigledno imaju važnija posla.

Resorno ministarstvo se, možda, bavi na neki način ovom temom, a da javnost to ne zna, kaže izvršna direktorica NVO Roditelji Kristina Mihailović. Dodaje da im šalju dopise, prozivaju ih, da se konačno sastane Nacionalni komitet za vršnjačko nasilje koji treba da se bavi vršnjačkim nasiljem i prevencijom.

– Nije se sastao otkako je korona počela, tačno dvije godine, niti znamo šta je urađeno – rekla je Mihailović.

Među rijetkima spremna je bila da razgovara poslanica Branka Bošnjak (PZP), koja je i potpredsjednica Skupštine Crne Gore. Ona kaže da je problem vršnjačkog nasilja postao vrlo izražen, pa smo nedavno imali slučaj koji je lako mogao da završi i smrtnim ishodom te da se pod hitno mora naći način da se ova sve učestalija pojava suzbije.

– Mora se sistemski djelovati kroz edukaciju i uvođenjem tzv. školskih policajaca, a svakako je kriminalizacija ovog vida nasilja, takođe, jedno od rješenja koje treba razmotriti. Jer, ne dešavaju se ovi incidenti samo u školi, već i van školskih dvorišta – rekla je ona, dodajući da su potrebna hitna sistemska rješenja.

Poslanica Ure Božena Jelušić ističe da ne zna da li je za poboljšanje stanja primjer sankcionisanja iz Francuske idealno rješenje.

– Takođe, radi li se o starijim ili mlađim maloljetnicima, a svakako bi i zatvori morali biti specijalizovani, što nas vraća nekim uobičajenim praksama – rekla je ona.

Ovo je izuzetno ozbiljna problematika koja zahtijeva sistemski pristup, poručuje potpredsjednica SD-a Milica Lekić. Smatra da je kazna zatvora za maloljetnike prilično radikalna i krajnja mjera, za čije normiranje je neophodna sveobuhvatna analiza svih izazova, odnosno uzroka i posljedica. Kaže da se kazne i kod nas evidentno moraju dalje pooštravati.

– Naravno da sa maloljetnim počiniocem nasilja stručno lice mora ući u uzroke takvog ponašanja, ali je isto tako jasno da se žrtva nasilja mora zaštititi bez ikakvog odlaganja. Istovremeno, direktori škola moraju snositi odgovornost za ono što se dešava pod ,,njihovim krovom“ – rekla je Lekić.

Ukazuje da je neophodna karika u cijelom procesu i edukativni elemenat, odnosno podizanje svijesti kod djece o ozbiljnosti ove problematike, ali i roditelja koji moraju igrati važnu ulogu u odrastanju i pravilnom razvoju djece.

CENTAR

Javna ustanova Centar ,,Ljubović“ pruža uslugu smještaja korisnika, odnosno maloljetnika koji su u sukobu sa zakonom, kao i uslugu dnevnog boravka. U njihovu ustanovu se smještaju rješenjem nadležnog suda i centra za socijalni rad. U posljednje dvije godine nijesu imali maloljetnike koji su došli tu zbog vršnjačkog nasilja u školi. Ali imaju korisnike koji su počinili krivična djela gdje je vršnjačko nasilje u korelaciji sa njima. Direktorica ove ustanove Nina Delević objašnjava da iako je vršnjačko nasilje često bitan faktor profila njihovih korisnika, oni uglavnom bivaju procesuirani za krivična djela kao što su razbojništvo, nasilje u porodici, nasilničko ponašanje, nedozvoljene polne radnje…

– Jako je važno edukovati nastavni kadar, ali i djecu u školama o tome šta je to vršnjačko nasilje. Treba pojačati kaznenu politiku – rekla je ona.

Za dvije godine 127 slučaja

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja kazali su nam da su u posljednje dvije godine centri za socijalni rad zabilježili 127 slučajeva vršnjačkog nasilja u školi. Od toga se 106 slučajeva odnosilo na dječake, a 21 slučaj na djevojčice. U najvećem broju radilo se o djeci uzrasta od 12 do 16 godina. Njihova statistička baza pokazuje da se najčešće radilo o verbalnom nasilju koje je uključivalo vrijeđanje, ponižavanje, ismijavanje. Evidentirali su i slučajeve fizičkog nasilja, a u nešto manjem broju slučajeva radilo se o sajber nasilju.

Govoreći o kaznenoj politici, kažu da, u slučajevima gdje su djeca imala 14 godina, procesuirana su i odgovarala su u krivičnom ili prekršajnom postupku. Izricane su im neke od vaspitnih mjera iz čl. 16 Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Poput ukora, mjera pojačenog nadzora od organa starateljstva, mjera pojačanog nadzora od organa starateljstva uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi ili organizaciji za vaspitanje i obrazovanje učenika, mjera posebne obaveze uključivanje u društveno koristan ili humanitarni rad.

– U slučajevima gdje se radilo o djeci mlađoj od 14 godina, koja ne mogu biti krivično ni prekršajno odgovorna, primjenjivan je savjetodavni i vaspitni rad, a žrtvama vršnjačkog nasilja je pružena sva potrebna psihosocijalna pomoć i podrška kroz individualni plan usluga – rekli su iz Ministarstva.

Kažu da među ovim slučajevima u manjem broju ima povratnika.

Vraćaju ,,policajca u zajednici“

Pobjeda je objavila u petak informaciju da Uprava policije namjerava da vrati projekat ,,policajac u zajednici“, i da je to samo segment u rješavanju problema eskalacije vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori. Jedan policajac bi pokrivao jedan reon i bio u komunikaciji sa školama u toj oblasti, odnosno zaštitarima. No, problem je što zaštitara nema – institucija zaštitara je najavljena još 2019. godine, ali oni nijesu nikada angažovani.

Na problem povećanog broja incidenata vršnjačkog nasilja u školama su posljednih dana reagovali MUP, nevladine organizacije i prosvjetni sindikati.

Izvršna direktorica NVO Roditelji Kristina Mihailović i direktor Uprave policije Zoran Brđanin dogovorili su saradnju. Saglasili su se da treba istražiti uzrok vršnjačkog nasilja.

Vlada je nedavno označila tajnim dokument o sprovođenju izvještaja o primjeni Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Taj potez Vlade je kritikovan. Ukazivano je da je važno da se zna šta piše u tom dokumentu. Ostalo je nejasno zašto je izvještaj dobio tu oznaku. 

Maloljetnici dobili upozorenja, sudski ukor

Iz podgoričkog Osnovnog suda savjetnica za odnose sa javnošću Nikoleta Golubović kazala je Pobjedi da su u posljednje dvije godine u ovom sudu formirana dva predmeta zbog vršnjačkog nasilja (zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje iz čl. 399 KZ CG). Predmeti su se odnosili na jednog dječaka koji je rođen 2003. godine i dvije djevojčice – rođene 2004. godine. Nasilje su počinili u krugu/okolini škola. Sud je donio rješenja kojima se prema maloljetnicima izriču vaspitne mjere upozorenja i usmjeravanja – sudski ukor.

– Napominjemo da se ne radi o povratnicima – rekla je Golubović.

Predsjednica Osnovnog suda u Pljevljima Marina Jelovac kaže da su u toku 2022. godine podnijeta tri prijedloga za izricanje krivičnih sankcija prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela.

– Jedan od ovih prijedloga je podnesen zbog krivičnog djela laka tjelesna povreda iz čl. 152 st.1 KZ CG učinjenog na štetu maloljetnog lica ispred Srednje stručne škole u Pljevljima. Za suđenje u ovom predmetu, kao i u preostala dva predmeta prema maloljetnicima u 2022. godini, zbog stvarnih razloga je određeno da postupa Osnovni sud u Bijelom Polju – rekla je ona.

Iz suda u Baru su nam kazali da u posljednje dvije godine nijesu zabilježili predmete koji se tiču vršnjačkog nasilja.

Faze postupanja u slučaju vršnjačkog nasilja

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja kojim rukovodi Milojko Spajić objasnili su proceduru kako se postupa fazno kada se zabilježi slučaj vršnjačkog nasilja u školi.

Kada centar za socijalni rad primi od policije ili škole prijavu vršnjačkog nasilja, postupa na način što na odvojene razgovore poziva žrtvu vršnjačkog nasilja i njene roditelje, a zatim i počinioca vršnjačkog nasilja i njegove roditelje. Radi se procjena za žrtvu i za počinioca i u zavisnosti od toga sačinjava se individualni plan usluga rada za žrtvu i za počinioca, čija realizacija traje najmanje šest mjeseci, a najduže dvije godine. Kažu da se radi procjena potreba djeteta i porodice kroz sistematičan proces prikupljanja raznovrsnih informacija, da bi se definisale potrebne intervencije, usluge i mjere. Kao rezultat procjene, stručni radnik i korisnik utvrđuju potrebe i postojeće rizike, što uključuje nivo funkcionisanja, snage i slabosti i specifične probleme na koje treba odgovoriti.

– U individualnom planu rada sa maloljetnim licima se, između ostalog, predviđaju aktivnosti savjetodavnog karaktera s ciljem da počinilac vršnjačkog nasilja usmjeri svoje ponašanje u pravcu poželjnog i opšte društveno prihvatljivog, da ovlada vještinama nenasilničkog ponašanja, da uspostavi kontrolu, impulse – rekli su oni.

Roditeljima se pružaju usluge savjetodavnog rada s ciljem jačanja njihovih roditeljskih kapaciteta.

– Takođe, u radu sa žrtvama vršnjačkog nasilja centar kroz sačinjavanje procjene, odnosno plana, između ostalog – pruža psihosocijalnu pomoć i podršku, odnosno definiše aktivnosti savjetodavno/osnažujućeg karaktera s ciljem da žrtva na adekvatan način prevaziđe stresno i traumatsko isksutvo te da se stvore povoljni i nesmetani uslovi za pohađanje nastave u školi gdje će vjerovatnoća od recidiva biti isključena – dodaju iz Ministastarstva.

 U izradi procjene i plana zaštite i osiguranja bezbjednosti žrtve vršnjačkog nasilja ili u radu sa počiniocem, stručni radnik Centra uključuje žrtvu, odnosno počinioca, njegove roditelje i sve profesionalce iz institucija i organizacija zaduženih na predmetu, te zajedno sa njima definiše zaduženja i odgovornosti svih, način realizacije i praćenja uspješnosti preduzetih aktivnosti. Škola koju pohađa žrtva, odnosno počinilac vršnjačkog nasilja, u saradnji sa Centrom sačinjava plan zaštite i program rada sa djetetom, te pisanim putem periodično obavještava Centar o zapažanjima odjeljenskog starješine i pedagoga škole te o preduzetim aktivnostima iz domena njihove nadležnosti.

-Takođe, stručni radnik Centra koji je zadužen za rad sa maloljetnim licima, priprema ih za učešće u sudskim postupcima, za potrebe suda ili tužilaštva sačinjava nalaz i mišljenje i učestvuje u pomenutim postupcima – rekli su oni.

Tokom realizacije ovih aktivnosti Centar osigurava koordiniranu, kontinuiranu, multidisciplinarnu saradnju između predstavnika svih institucija i organizacija zaduženih na predmetu (vaspitno-obrazovnih, zdravstvenih…), na način da se osigura višesmjerna razmjena informacija, zajedničko planiranje i praćenje odgovora na vršnjačko nasilje.