U zemljama Evropske unije, kao i u našem regionu, poligraf se koristi kao pomoćno sredstvo prilikom istrage, uz obavezni pristanak onoga koji se upućuje na poligraf i nakon razmatranja drugih medicinskih pitanja koja mogu uticati na validnosti ovog načina testiranja, rekao je pravnik i stručnjak za ljudska prava Milan Antonijević. Ipak, on upozorava i da detektor laži može da laže.

“U Evropskoj uniji se trenutno odvija rasprava o vještačkoj inteligenciji i upotrebi poligrafa, ili kako ga mnogi pogrešno nazivaju – detektora laži. Oblast je druga od one koja je danas na naslovnim stranama crnogorskih medija i odnosi se na graničnu policiju u zemljama članicama EU i otvaranje mogućnosti procjene svakog pojedinca uz pomoć poligrafa koju bi vršila vještačka inteligencija prilikom ulaska u zemlju, na pasoškim kontrolama”, ističe Antonijević.

No, objašnjava, u našem regionu, smo daleko od vještačke inteligencije i još se kopaju razni kanali, tuneli, kao u doba Autrougarske, pa čak i tunel do arhive jednog od najznačajnijih sudova u zemlji.

“Tu prije svega govorim o krivičnopravnoj odgovornosti i validnosti poligrafa kao dokaznog sredstva kako bi se utvrdilo da li je neko od zaposlenih u sudu imao saznanja o kopanju ovog kanala, za koji je, složićete se, nemoguće da bude prokopan bez znanja bar nekoga, unutar suda”, kazao je Antonijević.

Ističe da je krivično-pravno zakonodavstvo jasno kada definiše dokazni postupak, gdje se mora, kako ističe, odmah na početku reći da poligraf nije u potpunosti validno dokazno sredstvo, te stoga kada čitamo „bombastične“ naslovne strane, moramo znati da on može dati tačan, kao i lažno pozitivan i lažno negativan nalaz.

“Zbog svega ovoga, u zemljama Evropske unije, kao i u našem regionu, poligraf se koristi kao pomoćno sredstvo prilikom istrage, uz obavezni pristanak onoga koji se upućuje na poligraf i nakon razmatranja drugih medicinskih pitanja koja mogu uticati na validnosti ovog načina testiranja”, ističe Antonijević.

Stoga, napominje Antonijević, tužilaštvo, prilikom pisanja optužnice, kao i kasnije sud, nisu vezani ovim nalazom, već ga mogu opovrgnuti drugim validnijim materijalnim dokazima.

“Sve to govori i o ljudskim pravima i pravu na pravično suđenje, naročito prilikom ocjene dokaza koji se ne mogu kvalifikovati kao potpuno validni i tačni. Stoga crnogorska javnost mora biti strpljiva, jer će nam i u ovom slučaju, tek nakon podizanja optužnice i mnogo dalje, nakon pravosnažne presude, dati jasne odgovore na pitanja da li je bilo i ko su pomagači unutar suda koji su omogućilii da se slegne prašina nakon kopanja ovog tunela, možda i u pravom smislu te riječi, uklanjajući možda čak i prašinu koja je po predmetima pala u trenutku probijanja tunela. Da podjednostavim, detektor laži može i da laže”, kaže Antonijević.

Ova scena kopanja tunela, koju smo vidjeli samo u filmovima i serijama, navodi on, prelazi u stvarnosti i govori nam o organizovanom kriminalu kao jednom od najozbiljnijih i najtežih izazova na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.