Prvi konkretni koraci u realizaciji pravedne tranzicije za opštinu Pljevlja pokrenuti su 10. aprila 2023. godine potpisivanjem „Memoranduma o razumjevanju“ između Vlade Crne Gore, EPCG i „Chayton Capital“ iz Londona u pogledu stvaranja okvira za razvoj, strukturiranje, finansiranje i implementaciju investicionog plana u pogledu industrijske infrastrukture u Pljevljima koji obuhvata:

1. Izgradnju fabrike cementa

2. Izgradnju fabrike gipsanih ploča i građevinskog materijala na bazi gipsa 

3. Izgradnju fabrike inovativnih prefabrikovanih građevinskih elemenata

4. Izgradnju postrojenja za reciklažu, tretman otpada i biomasu

5. Otvaranje fakulteta za rudarstvo i geologiju

6. Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje fokusiranje na iskorišćenju otpadnog CO2

Tri osnovna nus proizvoda posle ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja„

Na osnovu tehničke dokumentacije Projekta ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“ vezano za količine otpada nakon ekološke rekonstrukcije dostupne su projektovane količine tri nus produkta:

Pepela t: 420,000 godišnje

Šljake t: 70,000 godišnje

Gipsa t: 154,000 godišnje

Ukupno t: 644,000 godišnje

Zapreminska gustina:

Pepela:0.80 t/m3 godišnje

Šljake: 0.95 t/m3 godišnje

Gipsa: 1.2  t/m3 godišnje

Pepela m3: 525,000 godišnje

Šljake m3: 73,684.2 godišnje

Gipsa m3: 128,333.3 godišnje

Ukupno m3: 727,017.5 godišnje   

EPCG kroz stvaranje uslova u prostorno planskoj dokumentaciji i kroz studiju izvodljivosti razvija između ostalog i mogućnost za otvaranje:

Fabrike za proizvodnju gips-karton ploča koje bi kao sirovinu koristilo pepeo i gips koji nastaje u procesu rada TE „Pljevlja“.

Osnovni interes je smanjenje količina odlaganja nus produkata na deponijama na teritoriji Pljevalja što predstavlja ogromne uštede za kompaniju, a dodatni interes je otvaranje novih radnih mjesta što EPCG kao društveno odgovorna kompanija ima kao osnovni cilj.

Ono što je sigurno je da će posle završetka ekološke rekonstrukcije termoelektrane biti dostupne velike količine nus proizvoda kao osnova za stvaranje mogućnosti iugradnje fabrike za proizvodnju gipsa i gipsanih elemenata,s tim što je potrebno precizirati o kojoj se vrsti fabrike radi, gdje je najbolja lokacija, vrsti transporta, o kojim se količinama radi, vrsti proizvodnje u odnosu na mogućnost proizvodnje gipsa u kesama u suvom prahu, gipsanim pločama, fabrikovanim pločama i slično.

Takođe će biti potrebno utvrditi odabir tehnologije, isplativost projekta, broj potrebne radne snage,koje se količine najbolje mogu iskoristiti od nus produkata,izbor partnera u poslu.

Veliko interesovanje za kupovinu nus produkata rada TE Pljevlja

Već postoji veliko interesovanje domaćih firmi,stranih kompanija iz okruženja i Turske za kupovinu nus produkata rada TE „Pljevlja“ posle ekološke rekonstrukcije prvog bloka. Interesovanje pored gipsa postoji i za pepeo koji se kasnije koristi za proizvodnju građevinskog materijala.

U okviru ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“ pepeo, šljaka i gips će se dobijati u suvom stanju.

Pepeo i gips, zavisno od tehnologije, imaju upotrebu u proizvodnji cementa (20-30 odsto), a mogu biti korišćeni kao podloga i za putnu infrastrukturu. Posebno bi bilo imati na dohvat ruke dio sirovina za proizvodnju cementa, a sve u okviru planova države za izgradnju nove fabrike cementa u Pljevljima.

Proizvodnjom i prodajom gipsa posao za održivi broj novih radnih mjesta 

Radom pogona za proizvodnju gipsa i elemenata od gipsa, a koji bi bio izgrađen u skladu sa najstrožijim ekološkim normama bio bi riješen i problem odlaganja “otpadnog materijala” iz postrojenja za odsumporavanje. Prve pretpostavke govore da bi bilo otvoreno oko 80 novih i održivih radnih mjesta, iako je u ovom trenutku nezahvalno licitirati sa potrebnim brojem radne snage.

Ono što je sigurno izgradnjom ovog novog proizvodnog pogona značajno bi umanjili trend odlaska mladih ljudi iz Pljevalja. 

Pošto u Crnoj Gori nema sličnih postrojenja, a i u regionu ih je veoma malo, fabrika će imati osiguran plasman proizvoda na tržištu. Gips ima široku primjenu u raznim oblastima, od medicine, građevinarstva, poljoprivrede, proizvodnje nakita i ukrasa, do raznih grana industrije.

Sve prodate količine smanjuju mogućnost lagerovanja nus proizvoda na deponijama i koriste zaštiti životne sredine.

Kratki rokovi za izgradnju pogona gipsanih proizvoda

Pitanje izgradnje pogona gipsanih proizvoda treba riješiti do 2025. godine

Iz EPCG se nadaju da će se kroz izradu prostorno planske dokumentacije, određivanja lokacije i odabira investitora uspjeti do 2025. godine riješiti pitanje proizvodnje gipsanih elemenata i sklapanje ugovora oko prodaje gipsa i pepela ,jer vremena za gubljenje nema.

Ako se do tog roka ne konkretizuju zacrtani investicioni planovi, EPCG će morati iznaći način lagerovanja nus proizvoda rada TE „Pljevlja“, što bi stvaralo troškove oko prevoza do planiranih deponija na Maljevcu i novoj deponiji u Šumanima.

Upitno je i da li će opština Pljevlja dozvoliti kroz prostorno plansku dokumentaciju proširenje deponije na Maljevcu iz ekoloških i drugih razloga koji se prevashodno odnose na stabilnost deponije.

Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Pljevalja je usvojen. U njemu se spominje upravo i Pogon za proizvodnju gipsanih elemenata, kao dio industrijske zone u okviru TE „Pljevlja“.

Upitno je da li će u potpunosti kroz izmene PUP-a biti moguće to odrediti lokacijom ali će biti regulisano izmjenom DPP-a Pljevalja TE „Pljevlja“ jer je taj prostor u zahvatu DPP-a, koji je državni planski dokument i plan višeg reda.

Dokument radi obrađivački tim angažovan od strane Ministarstva ekologije i prostornog planiranja u koji je uključena i opština Pljevlja, kroz aktivnosti nadležnog Sekretarijata za uređenje prostora.Opština Pljevlja je uradila svoj dio posla ali PUP još nije usvojen.

Izgradnjom fabrika gipsa, opeke i cementa Pljevlja bi preuzela  primat u građevinarstvu

Pokretanjem fabrike proizvoda od gipsa i gipsanih ploča Pljevlja bi zauzela vodeće mjesto u građevinskoj industriji Crne Gore, a i šire. Takođe bi bio ostvaren cilj, pokretanje industrije građevinskih materijala bazirane na principima održivog razvoja.

Kompanija Chayton Capital radiće na razvoju modernizacije segmenta energetske proizvodnje Termoelektrane Pljevlja, te razvoju koncepata izgradnje fabrike cementa, fabrike gipsanih ploča, fabrike inovativnih prefabrikovanih građevinskih elemenata i postrojenja za reciklażu, tretman otpada i biomasu.

Kad je u pitanju izgradnja pogona za proizvodnju gipsanih elemenata kao posledicu rada TE „Pljevlja“, podaci koji su predati iz EPCG vezano za količine otpada nakon ekološke rekonstrukcije za tri nus produkta rada termoelektane, omogućiće za „Chayton Capital“ iz Londona da izradi precizne pokazatelje kakve su mogućnosti da novi proizvodni pogon posluje pozitivno i u skladu sa evropskim standardima.

Iz EPCG očekuju brzo rješavanje postupka oko planske regulative

Prema riječima nadležnih iz EPCG pogon za proizvodnju gipsa i gipsanih elemenata ima realne mogućnosti da posluje pozitivno, iz razloga što je sirovina obezbjeđena kao nus proizvod rada termoelektrane, a i lokacija neće predstavljati problem iz razloga što se u neposrednoj blizini TE „Pljevlja“ nalaze lokacije Maljevca i Šumana koje su takođe vlasništvo EPCG.

Potrebno je što prije regulisati poslove oko planske regulative da bi se uklopila sa završetkom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“.