Prema podacima Osnovnog suda u Podgorici zbog krivičnog djela nedavanja izdržavanja do 6. decembra 2019. godine formirano je ukupno 46 predmeta. To je znatno manje nego 2018. godine, kada su formirana 72, i 2017, kada je formirano ukupno 70 predmeta zbog kršenja člana 221 Krivičnog zakonika.

Kako je Vikend novinama saopšteno iz podgoričkog Osnovnog suda, prošle godine je zbog neplaćanja alimentacije donijeto ukupno 25 osuđujućih presuda, od čega su tri zatvorske kazne, 19 uslovnih osuda i tri kazne rada u javnom interesu, dok je 21 predmet još u radu.

Kada se podaci uporede sa onima od prethodne dvije godine, vidimo da je broj osuđujućih presuda znatno opao. Naime, 2018. donijeto je ukupno 60 osuđujućih presuda, osam zatvorskih kazni, 40 uslovnih osuda, dvije novčane kazne i 10 kazni rada u javnom interesu.

Tada su izrečene dvije oslobađajuće presude, četiri odbijajuće presude, dok su četiri predmeta još uvijek bila u radu.

– Nadalje, 2017. godine donijeto je ukupno 57 osuđujućih presuda (četiri zatvorske kazne, 47 uslovnih osuda i šest kazni rada u javnom interesu), dvije oslobađajuće presude, tri odbijajuće presude, dok je osam predmeta delegirano drugom sudu – saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici.

Podaci, takođe, govore da je najveći broj okrivljenih za neplaćanje izdržavanja tokom 2019. godine bio muškog pola – 43, dok je svega troje okrivljenih bilo ženskog pola. Slična situacija je i ranijih godina. U 2018. godini je 68 okrivljenih bilo muškog, a četiri ženskog pola, kao i u 2017, kada je 64 bilo muškog, a šest ženskog pola.

O djeci malo ko vodi računa

Prije nekoliko godina bilo je žena koje imaju djecu od 15, 16 godina, a nijesu dobijale nikad novac od oca. One nijesu imale mogućnost da to naplate od prvoga dana i onda se to nagomilalo

Komentarišući ove podatke direktorica nevladine organizacije Sigurna ženska kuća Ljiljana Raičević kaže da možda poneki grad ima pozitivniju statistiku, ali da je evidentno da se na teritoriji Crne Gore zaštitne mjere ne poštuju, te da na nivou zemlje nema dobrih rezultata.

– Ove godine ćemo tražiti da se ponovo preispita alimentacioni postupak jer je alimentacija pri vrhu problema, a ona se tiče egzistencije djece. O djeci malo ko vodi računa, a tu su prije svega centri za socijalni rad, koji moraju da obrate pažnju na manipulaciju djece, koja najviše trpe. Najveće su oni žrtve – istakla je Raičević.

Ona napominje i da je u 90 odsto svih presuda riječ o nasilnicima koji godinama ne daju izdržavanje svom djetetu, a da im sud čak omogućava da to urade na otplatu.

– Prije nekoliko godina bilo je žena koje imaju djecu od 15, 16 godina, a nijesu dobijale nikad novac od oca. One nijesu imale mogućnost da to naplate od prvoga dana i onda se to nagomilalo. Neko to iz raznih razloga ne može odmah da plati i sud onda daje mogućnost da se dug plati na rate. To je problematično jer nekad pristigne neka rata, a onda se na sljedeću čeka dugo. U nekim slučajevima se bivši partneri dogovore da se rate plaćaju u iznosu mimo onog koji je sud odredio – rekla je Raičević i ističe da žene tu griješe.

Fioka

Prema njenim riječima, ima mnogo privremenih mjera koje stoje dugo po fiokama i koje se često ne poštuju. Kako ističe, mana Krivičnog zakonika je što privremene mjere niko ne prati.

– Niko ne prati zabranu približavanja, šta se sa njom dešava, da li ima nepravilnosti, da li žena prijavljuje. Tamo ima jedna klauzula, naročito u njemačkom i austrijskom zakonu, ali i u Istambulskoj konvenciji, da i žena može da trpi posljedice ako ne prijavi ono što je sud presudio. Moraju se jedanput naučiti da se sudske odluke moraju poštovati – naglašava Raičević.

U slučajevima neplaćanja alimentacije, ona savjetuje majkama da se obrate Sigurnoj ženskoj kući, jer oni nude besplatnu pravnu pomoć.

– To je veoma komplikovana procedura kod advokata, koji to dobro naplaćuju. Mi smo nedavno shvatili da smo samo u jednom slučaju na razvod braka, privremene mjere, tužbu za alimentaciju uštedjeli oko 1.100 eura. Ta žena je imala i tužbu za dodjelu imovine pošto je situacija bila jednostavna, 1/1. On je živio u njenom stanu, međutim, niko od nadležnih organa ne zna kako da uđe i da izbaci čovjeka – ispričala je Raičević.

Nasilnik

Ona objašnjava da je jedna od prvih stavki zaštite da se ne dovodi žena i dvoje, troje ili četvoro djece u sklonište, a da nasilnik ostaje u njenom stanu.

– Isti je slučaj i ako j e stan njegov. Stan može da bude i od svekra. Ona je žrtva. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv nasilnika koji je tuče, koji je izrabljuje, koji je ekonomski uništava, koji ima nekoliko tužbi – ističe Raičević.

Kako navodi, problemi se javljaju i na sudu, gdje žrtva nije dovoljno zaštićena.

Najslabija karika je ipak, prema njenim riječima, zdravstveni sistem, jer medicinski radnici i dalje ne prijavljuju nasilje.