Za uređenje kupališta na Borovičkom jezeru urađen je idejni projekat i dostavljen menadžmentu Rudnika uglja 2015. godine. U skladu sa odgovorom te kompanije preduzeće se aktivnosti na izradi potrebne projektne – tehničke dokumentacije, tvrdi predsjednik opštine Mirko Đačić Imajući u vidu logiku menadžmenta Rudnika uglja, Elektroprivrede i „Vektre Jakić“, ova priča će, po svoj prilici, ostati samo želja izmučenih građana Pljevalja, tvrdi odbornik Pokreta za Pljevlja Miroslav Anđelić

Iako je ljeto na pragu, Pljevljaci će i ove godine rashlađenje tražiti na neuređenim kupalištima, jer drugih nema. Nekadašnji virovi na rijeci Ćehotini su nestali, jer ih je uništio Rudnik uglja izmještanjem rijeke iz njenog prirodnog korita. Sve je urađeno kako bi se omogućila eksploatacija uglja u Pljevaljskom polju, odnosno da bi se kroz rad Termoelektrane došlo do električne energije za tržište Crne Gore.

U lokalnoj upravi, nakon što je na mjesto predsjednika opštine 2014.godine, došao Mirko Đačić (DPS) pokrenuta je ideja da se novonastalo jezero, u nekadašnjem kopu Rudnika uglja u selu Borovica, pretvori za kupalište. Međutim, i taj plan će sigurno propasti, jer se od idejnog rješenja nije ni odmaklo.

– Za uređenje kupališta na Borovičkom jezeru urađen je idejni projekat i dostavljen menadžmentu Rudnika uglja 2015. godine. U skladu sa odgovorom te kompanije preduzeće se aktivno-sti na izradi potrebne projektne – tehničke dokumentacije – naveo je u izvještaju za 2016. godinu predsjednik opštine Mirko Đačić, bez davanja jasnih podataka kada će Rudnik uglja poslati odgovor na predlog lokalne uprave iz 2015. godine.

Sasvim je sigurno da ovog ljeta, i ako stigne odgovor iz Rudnika uglja, neće biti vremena da se završi projektna dokumentacija. Dok se čeka odgovor od Rudnika uglja Pljevljaci će i dalje u vodu, umjesto sa uređenih skakaonica, skakati sa damperskih i kamionskih guma. I dalje će se kupati na neuređenom Borovičkom jezeru, ali i na neuređenoj vještačkoj akumulaciji Ter-moelektrane u selu Otilovići. Hlad će tražiti ispod okolnih stabala, pritom će im jedina zaštita biti uzdanje u Boga i u sopstveno iskustvo na vodi.

– Priča o pljevaljskom kupalištu je još jedna u nizu „bajkovitih“ priča, koja se prepričava iz godine u godinu. Imajući u vidu da je skoro nemoguće ovaj projekat finasijski podržati iz preza-dužene opštinske kase, to bi, da je sreće, finansirale firme koje iskorišćavaju prirodna bogastva, Rudnik uglja, Elektroprivreda i Vektra Jakić – kaže odbornik Pokreta za Pljevlja Miroslav Anđelić.

On sma tra da bi pomenute kompanije na taj način vratile jedan dio duga Pljevljacima i životnoj sredini. Anđelić kaže da bi na taj način pomenute kompanije pokazale društvenu odgovor-nost. Prema njegovim riječima Pljevljaci bi dobili nešto korisno, po čemu bi se pamtile ove kompanije, a ne da se pamte samo po deponijama, neuređenim kopovima i opustjelim šumama.

Imajući u vidu logiku menadžmenta pomenutih privrednih društava, ova priča će, po svoj prilici, ostati samo želja izmučenih građana Pljevalja – zaključio je Anđelić. Ni bazena, ni skijališta

Pljevlja su jedan od gradova u Crnoj Gori koji nema bazen za kupanje, a nema ni neko drugo uređeno kupalište. Isto tako Pljevlja nemaju ni uređeno skijalište. Početkom dvadesetog vije-ka, odnosno sve do sedamdesetih godina, na rijeci Ćehotini bilo je oko 15 lokacija, virova, gdje su se Pljevljaci rashlađivali, ali sada nema ni njih jer je devastacijom rijeka promijenila tok.