Pošto je donijeta prva sudska presuda gdje se vlasnicima imanja omogućuje da naplate od Elektroprivrede (EPCG) naknadu zbog prelaska nadzemnih vodova, odnosno žica, preko njihovih imanja, dalekovod od Tivta do Pljevalja, koji gradi Crnogorski elktrodistributivni sistem (CESID), mogao bi biti skuplji za nekoliko miliona eura. Naime, ukoliko vlasnici imanja na trasi od Tivta do Pljevalja odluče da putem suda traže nadoknadu koja se dosada nije plaćala, troškovi izgradnje dalekovoda bi se značajno uvećali.

Sve je ipak počelo pošto je pljevaljski sud u sporu vlasnika zemljišta sa EPCG donio prvu presudu gdje je omogućena naplata naknade za postavljanje nadzemnih vodova. Kako je presuda postala izvršna, vlasnicima zemljišta na pravcu dalekovoda Tivat-Pljevlja omogućeno je da preko suda naplate pomenutu naknadu od CEDIS-a, jer je konačno sud prihvatio činjenicu da se postavljanjem vodova, žica, preko određenog zemljišta vlasnicima ograničava pravo svojine.

U razgovoru sa Petrom Džarićom, koji je pred sudom zastupao oca i brata od strica, vlasnike zemljišta, doznali smo da su do sada EPCG ili CEDIS plaćali naknadu za postavljanje stubova na privatnom zemljištu, a sada će morati platiti i to što nadzemni vodovi, žice, prelaze preko privatnih imanja. Džarić kaže da se uprave EPCG i CEDIS-a prave nevješte i da su do sada koristile neobaviještenost vlasnika imanja da izbjegnu plaćanje ove obaveze.

• Ovu naknadu EPCG ni CEDIS nigdje ne plaćaju. Kompanije koriste sve moguće metode da izbjegnu plaćanje naknade zbog prelaska vodova, odnosno žica, preko privatnih imanja, pokušavajući na taj način da dokažu da nema ograničenja prava svojine. Lično su protiv mene, zbog toga što im nisam dozvoljavao postavljanje žica bez plaćanja nadoknade, podnijeli sedam krivičnih prijava, koje su odbačene jer su bile neosnovane – kazao je Džarić apelujući na vlasnike privatnih imanja da sudskim putem izvrše naplatu koja ih sleduje.

Kaže da se u EPCG i CEDIS-u krajnje neodgovorno ponašaju i da tvrde da postavljanje dalekovoda ne pričinjava nikakvu štetu. Ističe da tamo gdje su preko parcele postavljene žice, zemljište se ne može koristiti u potpunosti.

– Niko neće graditi neki objekat ispod žica dalekovoda, neće saditi ni voćnjak, a neće ni orati i sijati žitarice. Znači radi se o ograničenju prava svojine, koju mora da plati EPCG i CEDIS – kazao je Džarić, naglasivši da CEDIS naknadu ne plaća na čitavom pravcu dalekovoda Pljevlja-Tivat.

Prema njegovom mišljenju, vlasnici imanja to ne treba da dozvole već da bi i u tom slučaju trebalo putem suda da traže obeštećenje.

• Na dalekovodu Tivat-Pljevlja, koji je trenutno u izgradnji, nigdje se ova naknada ne plaća, a radi se o milionima koji se neće platiti vlasnicima ako ljudi ne podnesu tužbe, ili ne blokiraju postavljanje vodova – žica i budu istrajni u tome. Pošto CEDIS na toj trasi plaća prolaz i stubna mjesta, ako te površine prođu postupak eksproprijacije kod Uprave za nekretnine, građani ne mogu da brane izgradnju stuba, ali mogu postavljanje žica, jer nije vođen postupak nepotpune eksproprijacije za službenost postavljanja vodova – kazao je Džarić.

U svakom slučaju, ako vlasnici imanja na pravcu kuda treba da prođe dalekovod Tivat-Pljevlja zatraže naknadu i zbog prelaska žica, a ne samo za postavljanje stubova, moglo bi se desiti da ovaj projekat bude skuplji za nekoliko miliona eura. U svakom slučaju ostaje da se vidi hoće li drugi vlasnici zemljišta krenuti putem porodice Džarić iz pljevaljskog sela Ljuća i naplatiti ono što im pripada.

Dalekovodi prolaze kroz naseljena mjesta

Kada je u pitanju postavljanje dalekovoda, u pljevaljskoj opštini je česta pojava da dalekovodi prolaze kroz naseljena mjesta, da praktično žice od dalekovoda prelaze preko krovova stambenih objekata, a da iz CEDIS-a i EPCG tvrde da nema štete po zdravlje ljudi. Posebno su ugroženi mještani naselja Gornji Komini, ali i stanovnici drugih naselja.

Kada je u pitanju dalekovod Tivat-Pljevlja mještani Đurđevića Tare i Kosanice već su jasno poručili da neće dozvoliti da ovaj dalekovod prođe kroz naseljene djelove njihovih sela.