Foto: Pixabay –

Platu za decembar koja je bila manja od minimalca od 600 eura do sada je primio 16.621 zaposleni, dok je tačan iznos minimalne zarade dobilo 30.896 radnika. Platu ispod prosječne od hiljadu eura prima 140 hiljada radnika ili 74 odsto, pokazuju podaci koje su “Vijesti” dobile iz Poreske uprave.

Podaci ukazuju i da svaki četvrti zaposleni, 47,6 hiljada, radi za minimalnu ili nižu neto zaradu od tog iznosa od 600 eura, jer je decembarska platu do 5. februara obračunata i isplaćena za 191.639 zaposlenih, prema do tog dana podnijetim izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima (IOPPD obrazac).

U Crnoj Gori je moguće da poslodavac i zaposleni zaključe ugovor o radu na nepuno radno vrijeme, koje može biti na polovini ili četvrtinu radnog vremena, s tim što taj zaposleni onda može da prima polovinu ili četvrtinu minimalne zarade.

https://e.infogram.com/80f1c6e3-3baf-4ac1-9d33-67dbae515592?parent_url=https%3A%2F%2Fwww.vijesti.me%2Fvijesti%2Fekonomija%2F744559%2Fplatu-ispod-prosjeka-ima-74-odsto-zaposlenih-podaci-poreske-uprave-o-obracunatim-i-isplacenim-zaradama-za-decembar&src=embed#async_embed

Unija slobodnih sindikata ranije je upozoravala da ova mogućnost, bez kvalitetnijih kontrola, može biti izvor nepravinosti i sive ekonomije jer zaposleni može raditi i za četvrtinu radnog vremena (10 sati nedjeljno) i za to dobijati 150 eura, a da radi mnogo više i razliku dobija “na ruke” bez obračuna dažbina. Međutim, zbog značajnog smanjenja poreza i doprinosa na zarada pitanje je koliko poslodavci ovu mogućnost koriste da bi smanjili sebi dažbine ili se zaista radi o zaposlenima i radnim mjestima za koje nije potreban angažman na puno radno vrijeme.

Ispod prosjeka 74 odsto radnika

Na osnovu pitanja “Vijesti” iz Poreske uprave su odgovorili i da zaradu u neto iznosu od 600 do 800 eura prima 58.917 zaposlenih, a od 800 do hiljadu eura još 34.460 zaposlenih.

To znači da je decembarsku zaradu u iznosu do hiljadu eura primila 141 hiljada zaposlenih od ukupno 191 hiljade radnika za koje je do sada obračunata. Kako je minimalna zarada, prema zvaničnim podacima Monstata, u tom mjesecu iznosila približno tom iznosu – 1.012 eura, iz ovoga slijedi da 74 odsto zaposlenih prima platu koja je niža od prosječne u državi.

Plate iznad prosjeka prima tek svaki četvrti zaposleni (26 odsto). Prema ovim podacima Poreske uprave decembarsku zaradu u neto iznosu između 1.000 i 1.500 eura dobilo je 34.865 zaposlenih, a u iznosu preko hiljadu i po eura još 15.880 radnika.

Platu iznad potrošačke korpe ima 4% zaposlenih

Monstat je krajem 2023. godine prestao da objavljuje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi, zbog toga što Eurostat i statistički zavodi članica EU nemaju zvaničnu metodologiju za potrošačku korpu, ali i zbog toda što je Monstatova dotadašnja metodologija podrazumijevala troškove za unos minimalno potrebnih kalorija za preživljavanje, što u javnosti nije prihvaćeno kao releventan podatak za stvarne potrebe prosječne četvoročlane porodice. Posljednja Monstatova potrošačka korpa iz decembra 2023. godine iznosila je 824 eura, što je tada bilo deset eura više od prosječne zarade u tom mjesecu.

Nakon toga je Centar za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja Unije slobodnih sindikata počeo da računa sindikalnu potrošačku korpu na osnovu optimalnih potreba četveročlane porodice za normalan život. Prema ovim podacima sindikalna potrošačka korpa za posljednji kvartal prošle godine (oktobar, novembar, decembar) iznosila je 1.970 eura.

Zbog toga su “Vijesti” pitale Poresku upravu koliko je zaposlenih u decembru primilo zaradu koja je iznosila dvije hiljade eura i više.

“Broj zaposlenih u Crnoj Gori koji je u decembru 2024. godine primio zaradu iznad 2.000 eura je 7.860”, naveli su iz Poreske uprave.

To znači da svega četiri odsto zaposlenih, u odnosu na ukupan broj radnika koji je do sada dobio decembarski platu, ima zaradu koja je veća od iznosa sindikalne potrošačke korpe.

Potrošačka korpa obuhvata troškove za ishranu (595 eura), stanovanja – renta (390 eura), održavanje domaćinstva (110 eura), režije i komunalije (240 eura), troškove odjeće i obuće (100 eura), proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja (135 eura), prevoza (100 eura), obrazovanja i kulture (105 eura), sporta i rekreacije (70 eura), jedne dvanaestine godišnjeg odmora za porodicu (125 eura).

U Monstatovim podacima 66 hiljada više zaposlenih

Monstat je 31. januara objavio podatak da je u decembru u Crnoj Gori radilo 257.778 zaposlenih, međutim podaci Poreske uprave o zvanično predatim IOPPD obrascima do 5. februara pokazuju da je platu za taj mjesec do tada primilo 66 hiljada radnika manje.

Ovolika razlika ukazuje da značajan broj radnika prima platu sa kašnjenjem od nekoliko mjeseci, ali i da postoji razlika u metodologijama kod ovih dviju institucija. Ta razlika između podataka Monstata i Poreske uprave postoji godina. Monstat podatke dobija iz ankete poslodavaca, dok Poreska uprava svoje cifre zasniva na predatim IOPPD obrascima o stvarno obračunati i isplaćenim zaradama. Takođe, Monstat za obračun prosječne neto zarade, prema zvaničnoj metodologiji, ne koristi podatke dobijene od poslodavaca koji imaju manje od deset zaposlenih, što izaziva sumnje da taj podatak nije u potpunosti tačan. Uprava za statistiku već godinama najavljuje prelaz na takozvani administrativni obračun prosječne zarade, što bi značilo da se do prosjeka dolazi na osnovu podataka Poreske uprave iz predatih izvještaja o stvarno obračunatim i isplaćenim zaradama.