Vlada premijera Milojka Spajića planira da poveća plate 30 odsto kroz povećanje koeficijenata za obračun zarada, svim javnim funkcionerima što će građane na godišnjem nivou koštati 8,5 miliona eura.

To je definisano Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je Ministarstvo finansija kojim rukovodi ministar Novica Vuković stavilo na javnu raspravu. Javna rasprava traje do 8. decembra, ali u prelazim i završim odredbama nije definisano kada ovaj zakon stupana snagu.

Svi javni funkcioneri su dobili veće plate nedavno i kroz primjenu programa “Evropa sad 2”.

Javni funkcioneri su predsjednici Vlade, Skupštine i države, ministri, poslanici, predsjednik i članovi Senata Državne revizorske institucije, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, predsjednik Državne komisije, predsjednici i sudije Vrhovnog, Apelacionog, Ustavnog, Privrednog, viših i osnovnih sudova, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, ostali tužioci, lokalni funkcioneri…

Premijer Spajić je u posljednjem imovinskom kartonu prijavio osnovnu platu (neto plata) 1.891 eura, a uz povećanje od 30 odsto ona će biti oko 2.458 eura. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić u posljednjem imovinskom kartonu prijavio je osnovnu platu (neto) od 1.889 eura uz povećanje od 30 odsto dolazi se do cifre od 2.455 eura, dok je predsjednik države Jakov Milatović u posljednjem imovinskom kartonu prijavio osnovnu platu (neto) 1.932 eura, a uz povećanje od 30 odsto dolazi se do cifre od 2.511 eura. Ove tri plate u imovinskim kartonima su prijavljene prije povišice u okviru programa “Evropa sad 2”.

Javni funkcioneri su svrstani u kategorije A, B i C (kako je i u važećem zakonu), dok se predlaže da se izbriše kategorija D (državni službenici i najmeštenici) iz ovog zakona.

Obrazloženje za povećanje plate resor ministra Novice Vukovića pravda time što “sada u sistemu zarada pojedini službenici imaju veće plate od nadređenih rukovodilaca”.

Doktorima i profesorima su se zarade uvećale oko 50 odsto stupanjem na snagu izmjena zakona iz 2022. godine, piše u RIA

“U prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani su koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija. Stoga je neophodno izvršiti uvećanje koeficijenata za državne i javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i drugih lica koja su u važećem Zakonu svrstana u grupe poslova A, B i C, kako bi isti bili utvrđeni adekvatno nivou složenosti i odgovornosti ovih poslova. Planirano uvećanje koeficijenata za pomenuta zvanja je neophodno i iz razloga što u trenutnom sistemu zarada u odredenim slučajevima službenici imaju veće zarade od nadređenih rukovodećih lica. Neadekvatan raspon u visini zarada i relativno niske zarade u odnosu na složenost i odgovornost određenih poslova utiče na odliv kadrova i slabo interesovanje i deficit stručnog kadra za pojedine poslove, posebno u oblasti pravosuđa i tužilaštva”, navodi se u izvještaju o sprovedenoj analizu uticaja propisa (RIA).

Kako se navodi, predloženim uvećanjem koeficijenata utvrdiće se adekvatan raspon u visini zarada u odnosu na složenost poslova i nivo odgovornosti “s obzirom na to da su u prethodnih par godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija”.

“S obzirom na visok nivo odgovornosti, donošenje strateških odluka i uticaj na cjelokupan sistem, povećanje koeficijenta zarade za nosioce najviših funkcija odražavaće pravednu valorizaciju njihovog doprinosa. Osim navedenog, predložene izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru imaju za cilj brisanje odredbi koje su bile neprimjenljive u praksi, preciziranje visine naknade po prestanku funkcije, kao i utvrđivanje iste srazmjerno vremenu trajanja mandata”, navodi se u RIA.

Kada je riječ o visini naknade po prestanku funcije, navodi se da je javni funkcioneri ima pravo na nju godinu po prestanku funkcije i još godinu ako mu toliko nedostaje do penzije.

Dalje se navodi da je pravni okvir za sistem zarada u javnom sektoru složen i fragmentisan, uređen je velikim brojem propisa različite pravne snage i prirode.

“To uključuje zakone, odluke Vlade, kolektivne ugovore i interne akte pravnih lica koja pripadaju javnom sektoru. Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru je osnovni pravni akt kojim se uređuje način utvrđivanja i ostvarivanja prava na zaradu, naknadu zarade i druga primanja zaposlenih u javnom sektoru i druga pitanja od značaja za ostvarivanje ovih prava. 0d 2016. godine kada je prvi put donesen, ovaj Zakon je mijenjan čak 14 puta od čega su odlukama Ustavnog suda Crne Gore u dva navrata ukinute pojedine odredbe kao neustavne”, piše u RIA.

Kako se pojašnjava “selektivan pristup uvećanju zarada u prethodnom periodu doveo je do narušavanja jednog od osnovnih principa Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji podrazumijeva ujednačenost zarada za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo odnosno podnivo kvalifikacija”.

“Predloženim propisom uvećavaju se koeficijenti složenosti poslova za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i drugih lica za 30% i izvršena je njihova klasifikacija, shodno ustavnim kategorijama. Uvećanje koeficijenata složenosti poslova za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, kao i drugih lica predloženo je nakon osam godina od donošenja Zakona, kada su ovi koeficijenti utvrđeni i u međuvremenu umanjeni usljed mjera fiskalne konsolidacije dva puta u 2017. godini, za oko 15% (od 1 januara 2017. godine za oko 8% i od prvog jula 2017. godine za oko 7 %)”, navodi se u obrazloženju.

Pojašnjeno je i da će se obračun zarada i dalje raditi po istom principu za zaposlene na državnom nivou, kao i lokalnim samoupravama, zatim sudstvu, Skupštini, službama predsjednika Crne Gore, nezavisnim i regulatornim tijelima, kao i privrednim društvima u većinskom vlasništvu države odnosno lokalne samouprave.

“Usvajanjem propisa je predviđeno donošenje podzakonskih akata iz kojih postoji mogućnost za proisticanje finansijskih obaveza”, navodi se u RIA.

Ministarstvo finansija će davati saglasnost na akte o zaradama

Ministarstvo finansija će shodno zakonu vršiti nadzor nad sprovođenjem zakona vođenjem centralne evidencije o zaradama zaposlenih, uz obavezu svih u sistemu javnog sektora, da informacije dostavljaju u rokovima datim zakonom, dok će poslove inspekcijskog nadzora vršiti budžetski inspektor, koji vodi računa o sprovođenju zakona i istovremeno o fiskalnoj odgovornosti.

“Pored navedenog, sistem zarada je uspostavljen na način da je neophodno pribavljati saglasnost Ministarstva finansija za akte kojima se određuju zarade zaposlenih. Na ovaj način se sistem uspostavlja na većoj odgovornosti za utvrđivanje osnovnih zarada i utvrđenih vidova stimulisanja zaposlenih za veći obim posla, odnosno postignute značajne rezultate u radu”, piše u RIA.