Naplata obrade kredita je međunarodni standard bankarskog poslovanja i vezuje se za organizaciju, realizaciju, nadgledanje i naplatu kredita, što je sastavni dio pregovaranja i poznato je ljudima koji se bave finansijama – kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković.

Osnovni sud je ocijenio da banke mogu naplatiti samo stvarne troškove obrade kredita, a ne da ih određuju paušalno. Pejaković kaže da ne želi da komentariše presudu, jer postoji slobodno sudijsko uvjerenje.

Trošak

– Smatramo da će na višim sudskim instancama presuda biti potpuno suprotna od donijete – ocijenio je Pejaković.
Ukoliko se pregleda arhiv medija u vezi međunarodnih kreditnih zaduženja države, dodaje, može se vidjeti da se naknada naplaćuje obično u okviru stvarnih troškova, ali i kod reprograma, jer mora da se prearanžira već postignuti dogovor koji zajmotražioc ne može da ispoštuje.
– Ukoliko rezervišete sredstva kod banke, sve dok ih ne povučete međunarodne banke naplaćuju procenat za rezervaciju. Povlačenjem se aktivira anuitetni plan. Međunarodna praksa je i naplata usljed ranijeg povrata sredstava, jer je banka izvršila svoje obaveze, ali zajmoprimac uskraćuje za planirani prihod – objasnio je Pejaković, kojeg čudi oživljavanje priče o naplati naknada.
– Osnovno je pitanje za klijenta koji pokreće pitanje ko snosi trošak, klijent ili advokat koji prihvata da se naplati po uspješnosti parnice. Jedno ročište može biti skuplje od iznosa koji je naveden u procesu, vrijednosti nadoknade od 200 eura – kazao je generalni sekretar.
Banke su, kaže on, spremne da se izbore sa procesom, jer međunarodno pravo i praksa idu u prilog njihovog stava, ali da je pitanje koliki trošak sudskih procesa mogu da trpe klijenti.
– Sve banke naplaćuju i ostvaruju kroz ugovore odnose sa klijentima, a prije svega je usaglašena volja davaoca i uzimaoca kredita, gdje je svaki klijent upoznat sa obavezama i troškovima. Kao i u svakom komercijalnom poslu, da bi određeni proizvod imao bolju prođu, imate niz primjera da banke imaju akcije u kojima mjesec, dva ili duže ne naplaćuju naknadu – ističe Pejaković.

Znanje

On kaže da je upitno znanje onih koji se bave vještačenjem, jer nikad nisu radili u bankama.

– Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član zakona, a prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis – ističe Pejaković i dodaje da je bankarski sistem najuređeniji dio privrednog sistema Crne Gore.

Podsjetio je da sve banke, koje zapošljavaju 2,2 hiljade ljudi, uredno plaćaju sve poreze i doprinose i poštuju zakone.

– Zakonom o potrošačkim kreditima decidno se navodi da su ukupni troškovi kredita kamate, naknade, porezi i drugi troškovi, koje je potrošač dužan da plati u vezi ugovora o kreditu. U odluci o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom navode se krediti i potraživanja od klijenata, uključujući kamate i naknade.
Kod odluke o kontnom okviru za banke iskazuju se i vremenska razgraničenja naknada za kredite. Efektivnom kamatnom stopom obuhvaćena je i naknada za kredite – objasnio je Pejaković.
Banka je, dodaje, kompleksan i komplikovan sistem, gdje je jedna radnja uslovljena kompletnim sistemom rada.
– Puštanje kredita na račun klijenta je finalni čin, kojem prethode obimne evaluacije, provjere i preuzimanje odgovornosti za same akcije prema depozitarima i akcionarima, što sve kontroliše supervisor, prema kojem imate regulatorne troškove – objasnio je on.

Do 25 godina

Pejaković podsjeća da se plasiraju sredstva do 25 godina, odobravaju grejs periodi od 12 mjeseci i druge pogodnosti kako bi privreda dobila zamajac rasta, a stanovništvo uvećalo potencijal potrošnje, što se odražava na rast BDP.

– Koji je trošak vremenske usklađenosti raspoloživih sredstava, depozita klijenata, obezbjeđenja kreditnih linija, do evaluacije makroekonomskih i kretanja industrije, ili segmenta privrede, posebno tretiranje preduzeća, građana, državnih zahtjeva, preduzetničkih zahvata, praćenje standarda i trendova struke do evaluacije konkretnih zahtjeva za kreditom, od pregleda dokumentacije koja se prilaže do izlaska na teren, pravnog tretiranja svakog ugovornog odnosa, razmatranje od kreditnog referenta do razmatranja kreditnog odbora i ukupnog menadžementa banke, pa praćenje trošenja sredstava – kazao je Pejaković.

Kako on kaže, posebnu problematiku predstavljaju delikventni krediti koji se ne vraćaju uredno, gdje se resursi banke rabe na tim poslovima i odvlače od tekućih bankarskih, zatim znatni troškovi nabavke, održavanja i usaglašavanja sa novim propisima IT softwera i hardwera.

– Naknada je jednokratnog karaktera iako se računovodstveno kroz vremenska razgraničenja drugačije tretira, a kamatna stopa prati naplatu kroz cijeli proces od puštanja sredstava na račun zajmotražioca do kompletiranja naplate – istakao je generalni sekretar UBCG.