Definišući odnose između medija i grane sudstva, na početku svog mandata želim da istaknem da je moj primarni cilj da vratim sudske postupke tamo gdje oni pripadaju- u sudnici, poručila je Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, na pres konferenciji koju je organizovala povodom stupanja na dužnost.

Jedan od mojih prioriteta, nakon stupanja na poziciju predsjednice Vrhovnog suda, bio je da vam se predstavim, te poručim da ćete sa nama imati partnerski i otvoren pristup.

„Želim vas kao saveznike, želim vas u smislu prenošenja informacija o onome što budu sudovi Crne Gore odnosu i odgovornošću pozicije koje pokrivaju. Svjesna sam da trenutno imamo preglasnu politiku koja je utišala sudski sistem. Moja motivacija za samu kandidaturu je da pošaljem poruku da crnogorski sudski sistem nije krh, da je otporan na sve spoljne uticaje pa od koga dolaze. Mi to ne možemo uraditi ako komentarišemo, već tako što ćemo suditi u razumnom roku, da promovišemo standard i da se vidi da se pravda dijeli“, kazala je Pavličić.

Kazala je da nije saglasna s tim da je svaki sudski postupak interes javnosti.

„Tu moramo napraviti balans kako bismo poštedili naše građane da ne budu toliko opterećeni sa onim što se dešava u sudnicama, ali da budu informisani o tome šta mogu očekivati od crnogorskih sudova. Princip i načelo poštovanja pravičnosti suđenja mogu samo sudovi da daju, inforamcije koje sudovi dijele sa medijima su istinite i lako provjerljive, bilo kakva očekivanja i dešavanja mi ne mozemo komentarisati, ali to ćemo postici ukoliko budemo imali međusobno povjerenje, na Vrhovnom sudu je da počne da trasira taj put. Moja uloga je u tom dijelu od nemjerljivog značaja, jer naša spoljnopolitička orijentacije je da budemo članica EU, a to možemo biti ako zatvorimo poglavlja 23 i 24, u cijem središtu su sudovi“, ističe Pavličić.

Navodi da ju je na poziciji predsjednice Vrhovnog suda sačekao izvještaj SEPE koji je crnogorski sudski sistem okarekterisao kao zaostao, i naveo da sudijski kadar nedostaje.

„Na današnji dan u ovog godinu pred crnogorskim sudovima bilo je preko 153 hiljada predmeta, ostalo je neriješenih 76 hiljada. Jedinstveni pristup rješavanja starih predmeta je neophodan, to znači da ćemo pratiti rješavanja tih predmeta, te dati rokove za njihovo rješavanje. Situacija u Vrhovnom sudu ne odskače od opšte slike, tokom ove godine bilo je preko črtiri hiljade predmeta, polovina predmeta nezavršeni. Radićemo i počeli smo sa predsjedničom krivicnog odjeljenja, tokom ove godine povećan broj vanrednih pravnih ljekova u krivici i odluke Vrhovnog suda u toj kategoriji su bile utvrđujuće u korist okrivljenog. To znači da višestepeni sudovi dobro ne primjenjuju krivične. Sudovi si dio trodiobe vlasti i oni ne mogu samo doći do efikasnosti“, kazala je ona.

U tom smislu, ističe Pavličić, bez jedinstvenog nacionalnog pristupa rješavanju sudskih predmeta, specijalnih predmeta ne može biti napretka.

„Specijalni predmeti ili predmeti organizovanog kriminala i korupcije, oni zaslužuju pažnju, a upravo tu imamo zaostatak. Ozbiljna je cifra od 169 predmeta, kojom barata šest sudija i dva koji su u referatu istrage. Počela sam djelovanje na tom planu, nakon razgovora sa kolegama, zaključak svih je da bez poboljšanja sudskih i savjetničkih resursa ne može biti napretka u tim predmetima. U prilog tome donesena odluka u petak da se poveća broj sudija u Višem sudu“, kazala je ona.

Najavila je nove snage u sudskom sistemu, po ugledu na zapad.

„Da tužioci, ugledni pravnici i profesori, notari pređu u sudije, biće proširenje i za savjetnička mjesta, prilika za mlade pravnike sa položenim pravosudnim ispitom da postanu kvalitetan kadar. Izbor sudijskog kadra u kojem Sudski savjet bude učestvovao biće zasnovan na znanju i stručnosti, a ne na drugim benefitima“, poručila je Pavličić.