Prestupna je 2020. Sada znamo i zašto je prestupna. Od 9. januara kada se desila prva smrt od upale pluća nepoznatog porijekla u Vuhanu, kineskoj provinciji Hubej, prošlo je jedva sto dana. To prvo upozorenje niko nije želio da sluša u Pekingu, malo je ko išta znao o novom virusu van Kine.

Danas, sto dana kasnije, svi su u strahu od korona virusa. Od 20. januara i prvog pojavjivanja kovida-19 u SAD i 24. februara kada je virus stigao u Evropu, samo se ređaju brojke apokalipse. Danas svijet stenje pod teretom pandemije: broj zaraženih je premašio 2,2 miliona, umrlo je više od 150.000 ljudi… stotine miliona pokušava da sastavi mozaik polomjenih života, opstaje i živi zatvoreno, bez dodira, bez rukovanja, bez ljubjenja… Ali, žilava je ovo planeta. Kad jednom sve ovo prođe, a moraće da prođe, hoće li naš svijet biti sasvim drugačiji? Možda i bolji? Možda. Da li smo u izolaciji učili da cijenimo vrijednosti za koje smo smatrali da su naša svekodnevica, naša datost? Hoćemo li sjutra više cijeniti stvari koje smo do juče ignorisali, zaboravili ili možda smatrali suvišnim? Hoće li ovo vrijeme velikih preispitivanja biti zaloga da svijet pokušamo učiniti boljim? Mnogo pitanja.

Presjek proživljenih sto dana pandemije kovida-19 koji Pobjeda donosi sigurno neće pružiti odgovore, niti imamo ambiciju. Moguće, samo, da postavimo neka prava pitanja.

Prvi slučaj korona virusa u Evropi pojavio se u Francuskoj, u Bordou, 24. januara, kod pacijenta koji je putovao u Kinu, ali u javnosti se, utisak je čak ni stručnoj, tada još nijesu ni naslućivale razmjere opasnosti koju, ispostavilo se, nosi fatalna bolest kovid-19 koja se počela širiti iz Vuhana.

Svijet je ostao zatečen i nespreman. Krajem prošle godine, baš posljednjeg dana 31. decembra Kina je obavijestila Svjetsku zdravstvenu organizaciju da je upala pluća nepoznatog uzroka u Vuhanu.

Prema dostupnim informacijama, nijesu je ozbiljno shvatili, dok za svega nekoliko sedmica nije počela da sije smrt. Upozorili su da se bolest, za koju vjeruju da je izaziva virus iz soja korona virusa – a koji je na čovjeka prenio slijepi miš na pijaci u Vuhanu – strahovito brzo širi sa čovjeka na čovjeka. Lijeka do danas nema. Uskoro će četiri mjeseca od kada je virus identifikovan.

Njegove najčešće žrtve su stariji ljudi i hronični bolesnici. Korona virus nijesu preživjeli ni hiljade ljudi koji nijesu tretirani kao rizična grupa – djeca, mladi, ljudi srednjih godina. Prije kovida- 19 bili su potpuno zdravi. SZO je proglasila pandemiju. Ispostavilo se da je jedini spas da se zaustavi širenje opasne zaraze izolacija građana.

KAD JE SMRT SVAKODNEVICA

Prva žrtva korona virusa bila je u Kini, 9. januara umro je 61-godišnji pacijent. Od tada smrt je postala svakodnevica svih zemalja u koje je stigla korona. U Evropi do danas najpogođenija je Italija, pogotovo sjever ove države. Nije bilo dovoljno što je upravo Italija jedna od prvih u Evropi koja je obustavila letove u Kinu. To nije bilo dovoljno. U Italiji je do petka, 17. aprila, registrovano čak 22.170 mrtvih…

Prvi slučaj infekcije kod nas registrovan je 17. marta. Crna Gora je dugo bila jedina zemlja u Evropi koja je odolijevala kovidu- 19.

Institut za javno zdravlje reagovao je još 24. februara preporukom građanima da odgode putovanja u Kinu i Italiju i da se jave zdravstvenim vlastima ako su boravili u te dvije zemlje. Ubrzo su izašli i sa preporukama o izbjegavanju bliskih kontakata, redovnom pranju ruku sapunom najmanje 20 sekundi…

Građani Crne Gore nijesu se pokazali kao izuzetak u odnosu na svjet. Iako je već tada korona harala u državama u koje je stigla, i dalje se sticao utisak da ovdje opasnost koja je prijetila niko nije ozbiljno nije shvatio. Kafane krcate, ulice, šetališta, izletišta…

Neki čak nijesu gledali blagonaklono ni na odluku obustavljanja avionskog saobraćaja sa Milanom i Bolonjom, 28. februara, pošto je kovid-19 nemilice počeo da nosi živote na sjeveru Italije.

DOBA INTRIGA I VRIJEME PANIKE

I dok su građani zbijali šale na račun korona virusa i činjenice da smo i početkom marta bili jedina zemlja u Evropi u kojoj nije registrovan, nadležnima nije bilo do smijeha, jer su znali da virus kuca na vrata. A krenuli su i teoretičari zavjera – virus je sigurno registrovan ali neće da kažu.

– To nije tačno. Molim da se ne diže panika. Onog trenutka kada bude identifikovan, odmah ćemo informisati javnost – ubjeđivao je građane direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša, koji je u međuvremenu, prema istraživanjima, postao čovjek od najvećeg povjerenja građana u Crnoj Gori.

Kako se usložnjavala situacija u susjednoj Italiji i regionu počeli su prvi znaci panike i kod nas. Redovi u prodavnicama, trgovine na veliko, pravljenje zaliha… Trgovalo se toliko, pokazali su zvanični podaci, koliko se kupuje u prosjeku za četiri mjeseca?! Panika.

U međuvremenu formiran je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti, sastavljen od stručnjaka iz raznih oblasti, a njima je Institut za javno zdravlje upućivao mjere koje treba naložiti građanima.

U Kliničkom centru Crne Gore stopirane su operacije koje nijesu hitne, a zbog opasnosti od unošenja virusa u našu državu zabranjen je ulazak za strane državljane iz Italije, Španije, Južne Koreje, Irana, Kine – pokrajine Hubei.

MJERE ZABRANE

Našim državljanima koji su dolazili iz tih zemalja naložena je kućna samoizolacija. Nažalost, neki su, ispostavilo se slagali odakle su došli, jer su u Crnu Goru ušli preko Albanije na ličnu kartu, iako su stigli iz korona virusom pogođenih država, dok su drugi, iako im je naložena samoizolacija, izlazili u trgovinu, čak i šetnju…

Upravo zbog toga zdravstvene vlasti predložile su, sa stanovišta ljudskih prava diskutabilnu mjeru, ali i to da su smatrali da nemaju izbora – objavljivanje spiskova sa imenima onih kojima je naložena izolacija. U međuvremenu zabranjena su sva javna okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, posjete osobama na bolničkom liječenju u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne i dječje zaštite, osobama koje su uhapšene, pritvorene, kao i osuđenicima. Stopirano je i uplovaljavanje kruzera i jahti.

I Crna Gora, kao i ostatak svijeta, zatvorila se u svoje granice. Ipak, ono po čemu se razlikovala od ostatka svijeta, ne samo po tome što je posljednja zemlja u Evropi u kojoj je registrovan korona virus, jeste i činjenica da je organizovala besplatne avionske letove za svoje državljane iz zemalja u kojima su se zatekli kada su počele da se zatvaraju granice.

POBJEDA STRUKE

– Vladine mjere su za pohvalu. Svaka je postupno i koordinisano uvedena, sa razlogom i sa jasnim ciljem. Država Crna Gora je zahvaljući uvažavanju stavova struke reagovala pravovremeno i efikasno i time omogućila dalji slijed koraka, poteza i mjera koje su bile koordinisane, svrsishodne, efikasne i održive – kazao je za Pobjedu direktor podgoričkog Doma zdravlja i član NKT-a dr Nebojša Kavarić.

A osim što smo zatvorili granice, da bi spuštili krivulju inficiranih korona virusom, što je, pokazalo se na slučajevima Italije, Španije i sada Sjedinjenih Država, ključno u borbi sa ovom pošasti, katanac je stavljen i na škole, vrtiće, fakultete, kao i kafane, restorane, igraonice, teretane, tržne centre, kazina. U trgovinama je naložena distanca između kupaca najmanje dva metra.

Kako su odmicali dani obustavljen je i drumski, željeznički međunarodni saobraćaj, prizemljeni su avioni. Svi koji su stigli iz inostranstva morali su biti u izolaciji dvije sedemice. Nije bilo privilegovanih; ili se makar pokušavalo da ih ne bude.

To je pokazalo i podnošenje prijave protiv komandanta Mornarice Vojske Crne Gore Veska Tomanovića. On je sjutradan podnio ostavku na funkciju.

MARKOVIĆEVA OBJAVA

Vijest da su u našoj zemlji registrovani prvi slučajevi inficiranih korona virusom saopštio je građanima premijer Duško Marković – 17. marta uveče na konferenciji za novinare. Pozitivne na testu bile su Ulcinjanka i Podgoričanka koje su stigle iz područja pogođenih pandemijom – iz SAD i Španije.

Dan kasnije obustavljen je javni prevoz, zatvoreni su frizerski i kozmetički saloni, te je naređeno da se sahrane obavljaju u najužem krugu porodice. Otkriveno je još šest inficiranih – pet iz postojećih kontakata i jedan novi.

Ohrabrujuće istraživanje dolazi od Agencije IPSOS. Kažu da je disciplinovano i odgovorno 86 odsto građana, ali da i dalje ima onih nesavjesnih pojedinaca koji ne mare za mjere i da izlaze vani.

– U Crnoj Gori će sve kroz što prolazimo još više ujediniti državu, zbližiti ljude i pomjeriti vizuru ka ponovnom vrednovanju istinskih, pravih vrijednosti: požrtvovanosti, iskrenosti, hrabrosti, uvažavanju nauke i pametnih ljudi – smatra dr Kavarić.

TRIJUMF ZDRAVSTVA

Sve zemlje koje, prema njegovim riječima, imaju razvijen javni zdravstveni sistem i u njemu jaku primarnu zdravstvenu zaštitu, postigle su značajne rezultate i zavidan nivo uspješnosti u dosadašnjem toku pandemije. Mišljenja je da je to i Crnu Goru izbacilo u prvi plan u međunarodnoj stručnoj javnosti.

Svaki zdravstveni sistem pokušava da u specificnim okolnostima najbolje reaguje i sačuva živote i zdravlje svojih građana, a, kako ističe naš sagovornik, u periodu nakon pandemije, detaljne epidemiološke analize će pokazati rezultate pojedinačnih koncepata zemalja u odgovoru na kovid. Ubijeđen je da će najbolje proći one zemlje koje su poslušale na vrijeme struku i nauku.

– Crna Gora u tome prednjači – kategoričan je Kavarić.

Ističe i da na sve njih koji rade u zdravstvu, snažan utisak ostavlja stepen odgovornosti i odlučnosti među zaposlenima, ,,jer se pokazalo da su zdravstveni radnici u Crnoj Gori, zajedno sa drugim javnim službama, nevjerovatnomotivisani“, te da je stepen organizacije takav da praktično, od samog početka, znaju čija je kakva uloga.

– Za nas u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jako je bitno da su prve mjere uvedene prije prvog importovanog slučaja, što je dalo prostora da se napravi kompletna reorganizacija i da još spremnije dočekamo prvog inficiranog – rekao je on.

Oči javnosti uprte su u 2.130 crnogorskih ljekara i 3.323 medicinske sestre čiji posao su neki, vjerovatno, tek sada počeli adekvatno cijeniti.

DOMOVINA

Crnogorski državljani koji su ostali „zarobljeni“ u inostranstvu nakon proglašavanja pandemije korona virusa i zatvaranja granica iskazali su ogromnu zahvalnost što ih država nije zaboravila i ostavila, već je za sve koji su iskazali želju da se vrate u domovinu organizovala put.

Premijer Duško Marković naložio je da se formira operativni tim čiji zadatak je da organizuje besplatni povratak naših ljudi.

Od 17. marta, besplatnim letom Monetengro erlajnza u Crnu Goru vraćeno je 1.618 naših državljana, a mimo toga, kasnije su organizovali, dolazak kopnenim putem za još 8.624 putnika. Smještani su u karantine na Vučju, u danilovgradskoj Policijskoj akademiji, kao i tamošnjoj bivšoj Regionalnoj školi za državnu upravu, te nekadašnjoj kasarni Zoganj kod Ulcinja, u podgoričkom studentskom domu „Kroling“, Institutu ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu i u Domu solidarnosti Crvenog krsta u Sutomoru.

– Ubjeđen sam da će doći vrijeme kada će se generacijama pričati o istorijskoj odluci crnogorske Vlade da u vrijeme epidemije korona virusom, 2020, pravim vazdušnim mostom, dovede sve svoje građane kući, u Crnu Goru, sa svih strana svijeta, sve koji su osjećali potrebu da u ovim teškim trenucima budu u svojoj državi, zaštićeni i zbrinuti – ocjenjuje dr Kavarić.

To će se, uvjeren je on, pokazati „kao jedna od najhumanijih i jedna od najplemenitijih odluka jedne Vlade, geografski, možda, male, a suštinski velike zemlje velikog srca“.

KONTROLA

Crna Gora, za sada, uspijeva da širenje korona virusa drži pod kontrolom. Naša zemlja bilježi najmanju stopu smrtnosti u regionu u odnosu na broj inficiranih. Do sada imamo pet žrtava. Prvi život kovid je kod nas odnio 22. marta. Žrtva je bio pacijent od 65 godina, iz Herceg Novog.

Registrovano je i više klastera koji su, srećom, „zatvoreni“ i drže se pod kontrolom. Jedan od njih je u Tuzima, gradiću kod Podgorice. Tamo je samo u jednom danu registrovano čak 15 oboljelih. I svi iz jedne porodice. Utvrđeno je da je inicijalni slučaj bio povratnik iz SAD koji je stigao prije uvođenja mjera. Opština u kojoj živi oko 15.000 ljudi odmah je stavljena u karantin. Poslije 20 dana dozvoljen im je izlazak na ulicu, u trgovinu, do sela… Tuzani su i Crnoj Gori, ali i mnogima, primjer kako sačuvati „drugoga od sebe“.

U karantinu su i 23 zgrade na Vrelima Ribničkim, kao i selo Biokovac u Bijelom Polju. Prema zvaničnim informacijama više od 100 ljudi kod nas oboljelo je zato što nijesu poštovali mjere, a jedna sahrana u Ulcinju rezultirala je sa čak 40 inficiranih, a sa vjerskog skupa Srpske pravoslavne crkve u Doljanima više od deset.

ZADATAK

Epidemiolog Senad Begić istakao je da sa oko 630.000 stanovnika, Crna Gora bi epidemiolozima mogla da bude relativno jednostavan zadatak.

– Možemo mi srediti epidemiološku situaciju u jednoj opštini ili u državi – potrebno je samo vrijeme, ali džaba nam sve ako žarišta i dalje ima u okruženju ili u Evropi – rekao je Begić u intervju BBC na srpskom, napominjući da su određeni slučajevi zabilježeni jer Crnogorci vole puno da slave i puno da tuguju, očito aludirajući na svadbe i sahrane.

A iako su u našoj zemlji specifičnost, kako su to kazali zvaničnici, porodični klasteri – da se virus prenosi u porodici, takav slučaj nije bio i sa prvim izliječenim pacijentom u našoj zemlji Baraninom Mihailom Vukićem, koji je pobijedio koronu nakon 20 dana velike borbe. Nije inficirao članove familije.

Očigledno je, zaključuje naš sagovornik dr Nebojša Kavarić, da će pandemija korona virusa značajno doprinijeti rastu povjerenja kod građana u čitav zdravstveni sistem i u svakog zdravstvenog radnika pojedinačno.

– Javni zdravstveni sistem je položio ispit i ispunio je očekivanja građana zbog kojih postoji. Zdravstveni sistem u ovakvom kapacitetu treba i u „mirnodopsko vrijeme“, kada nema ovakvih globalnih izazova. Pravo lice sistema se vidi u ogledalu kriznih situacija i vanrednih okolnosti – rekao je on.

ČEKAJUĆI DAN POSLIJE

Još nije izvjesno kada bismo mogli očekivati da se ublaže mjere Nacionalnog koordinacinog tijela. Stručnjaci poručuju da sve zavisi od nas – građana.

A hoćemo li moći da istrajemo i do kada da se pridržavamo mjera izolacije? Psihološkinja Adrijana Pejaković objašnjava situaciju kroz film „Cast away“ u kom Tom Henks doživljava avionsku nesreću i završava na pustom ostrvu sa jednom loptom koja mu je pravila društvo i koju je nazvao Vilson. Na tom ostrvu je, podsjeća ona, bio četiri godine prije nego je bio spašen.

– Iako ovaj film nije bio zasnovan na istinitim događajima postoje ljudske priče koje jesu slične. Kada pitamo osobu koliko može da izdrži u izolaciji ili na pustom ostrvu ona obično misli da bez ljudi ne može da preživi. To nije tačno. Ne možemo da preživimo bez hrane i vode. I mogli bismo da živimo sami do kraja života – poručila je ona.

Na našem podneblju je običaj da tokom svakom susreta sa dragim ljudima razmijenimo zagrljaje i poljupce, jer, u suprotnom, ukoliko to ne učinimo, ostavljamo prostora drugoj strani da posumnja da se taj odnos na gore promijenio. Ta praksa je kod pojedinih prekinuta skoro dva mjeseca, a, sudeći prema riječima Pejaković, ona će opstati i nakon što nestane epidemija korona virusa.

– Svijet će se svakako mijenjati, ne znamo u kom pravcu još, ali ljduska potreba za dragim ljudima i autentičnim tjelesnim, emocionalnim i psihološkim kontaktom neće nikad – zaključuje ona.

HRONOLOGIJA

28. februar– Ministarstvo zdravlja na prijedlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore donijelo naredbu o privremenoj obustavi avionskog saobraćaja sa Milanom i Bolonjom.

10. mart– Zabranjena putovanja u zemlje pogođene korona virusom, a naloženo je da se sportski događaji, nacionalni i međunarodni, održavaju bez publike, izdata i naredba da se izbjegavaju masovna okupljanja.

11. mart– Redovi pred marketima, građani panično kupuju osnovne namirnice.

12. mart– Vlada donijela odluku da se objekti Regionalne škole za državnu upravu u Danilovgradu i stare kasarne Zoganj u Ulcinju odrede za karantin.

13. mart– Zabranjena sva javna okupljanja u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, posjete osobama na bolničkom liječenju u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne i dječje zaštite, osobama koje su uhapšene, pritvorene, kao i osuđenicima. Zabranjena putovanja u Francusku, Njemačku, Dansku, Japan, Austriju.

13. mart– Privremeno obustavljena nastava u školama i vrtićima, ali i na fakultetima.

15. mart– Katanac na kafane, lokale, teretane, tržne centre, kazina, igraonice, naložena distanca u trgovinima između kupaca najmanje dva metra.

16. mart– Obustavljen drumski, željeznički međunarodni saobraćaj, prizemljeni avioni.

17. mart– Potvrđeni prvi slučajevi virusa – inficirane Podgoričanka i Ulcinjanka.

18. mart– Obustavljen javni prevoz, zatvaraju se frizerski i kozmetički saloni, sahrane u najužem krugu porodice. Stigla prva grupa 33 crnogorska državljanina, avionom iz Budimpešte. Smješteni u karantin u Danilovgradu.

20. mart– Agencija IPSOS uradila istraživanje, disciplinovano i odgovorno 86 odsto građana u poštovanju mjera za suzbijanje korona virusa.

21. mart– NKT objavio prvi spisak 1.022 osobe kojima su izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji.

22. mart– Prvi smrtni slučaj u Crnoj Gori, žrtva pacijent od 65 godina iz Herceg Novog. Broj zaraženih 22. Nova mjera da se vjerski obredi obavljaju isključivo bez prisustva građana. Za đake počeo da se primjenjuje novi koncept učenja na daljinu ,,Uči doma“.

23. mart– Direktor SZO Hans Kluge pohvalio blagovremene mjere koje Crna Gora preduzima.

24. mart– Tuzi u karantinu, u gradu otkriveno 15 zaraženih iz jedne porodice.

25. mart– Grupa zdravstvenih radnika Doma zdravlja Andrijevica i Hitne u kućnoj izolaciji nakon što je njihovom pacijentu u bolnici u Beranama registrovana infekcija. Taj pacijent je ujedno bio i prvi registrovani slučaj korona virusa u Beranama.

26. mart– Nacionalno koordinaciono tijelo formalno proglasilo epidemiju zarazne bolesti zbog koje je ugroženo čitavo područje Crne Gore. Zabilježeno još 16 inficiranih.

27. mart– Inficiran ljekar iz Bara. Grupi ljekara i medicinskih radnika Opšte bolnice u Baru određena mjera kućne izolacije.

29. mart– Postavljena 144 kreveta u Bemaks areni u Podgorici za lakše oboljele pacijente gdje će, za slučaj potrebe, biti locirana prva privremena bolnica.

30. mart– NKT donosi novu rigoroznu mjeru – zabrana izlaska iz objekata stanovanja građanima ponedjeljkom od 19 do pet sati narednog dana, a subotom od 13 sati do ponedjeljka u pet sati. U izolaciji 237 zdravstvenih radnika.

31. mart– Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša saopštio da je narednih 15 dana krucijalno u borbi protiv širenja korona virusa. Klinički centar otvorio liniju za psihološku podršku – broj 1555.

1. april– Kreiran sajt coronainfocg.me

2. april– Testirano 27 osoba iz sela Biokovac, svi mještani stavljeni u kućnu izolaciju.

3. april– Baranin Mihailo Vukić prvi pacijent pobijedio korona virus, poslije 20 dana teške borbe. U Kliničkom centru se liječi i najmlađi pacijent, trogodišnjak iz Bijelog Polja. Registrovan najveći broj inficiranih – 37, ne radi se samo o jednom klasteru.

4. april– Inficiran mještanin naselja Vrela Ribnička kod Podgorice, 23 zgrade stavljene u karantin.

8. april– Nedjeljom zabranjen izlazak iz kuće od 11 sati do pet sati u ponedjeljak.

9. april– Trend niske stope obolijevanja nastavljen. Od 167 uzoraka, troje inficiranih.

12. april– Život u izolaciji još dvije sedmice, NKT produžio privremene mjere.

14. april– Vlada donijela odluku da sportski objekti u Podgorici, Golubovcima i Baru budu privremene bolnice. Zaposleni u Komanskom mostu, njih 48, u izolaciji u hotelu Evropa i Lovćen. U Kliničkom centru operisan prvi pacijent obolio od kovida-19. Urađena mu je traheotomija – otvaranje dušnika, kako bi se poboljšala funkcija pluća.

16. april– U beranskoj bolnici izolovana 42 zdravstvena radnika, nakon što je utvrđeno da je pacijent kojieg su liječili inficiran korona virusom.

17. april– Mjere ne poštuje oko 10 odsto građana. Upozorenje da za Podgoricu mogu biti pooštrene mjere.