Šef države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić dobili su podršku da dođu na te funkcije jer su građani željeli promjene. Međutim, kako se one nisu desile i kako su nastavljene loše prakse nekadašnje vlasti, uz nerealna obećanja i međusobna prepucavanja, Milatović i Spajić počeli su da gube podršku, što je dovelo do lošijeg rezultata njihovih lista nego što su očekivali na izborima u Podgorici.

Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu razloge ovakvog rezultata koalicije Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata, i Milatovićeve liste “Za bolju Podgoricu” zajedno sa GP URA.

Iako će koalicija PES-Demokrate imati u novom sazivu podgoričkog parlamenta tri odbornika više nego u odlazećem, na prethodnim lokalnim i parlamentarnim izborima osvajali su više glasova nego u nedjelju.

U tim izbornim ciklusima dio PES-a bio je Milatović, koji je napustio partiju krajem februara. To je ubrzo nakon njega učinilo i pet (od 13) odbornika te stranke, koji su oformili Pokret za Podgoricu (PzPG).

Lista “Za bolju Podgoricu” koju čine GP URA, PzPG i Pokret za promjene (PzP) osvojila je više glasova nego GP URA u drugoj koaliciji 2022. ali manje manje nego GP URA prošle godine s Demokratama. Iako će imati dva odbornika više nego GP URA s dosadašnjim partnerima, ta lista dobila je šest mjesta u podgoričkom parlemantu, pet manje nego što su do sada imali konstituenti koalicije.

Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović smatra da su ključni razlozi lošeg rezultata Spajićevog i Milatovićevog bloka razočaranje birača jer nije došlo do istinskih promjena nakon 2020. godine, teška ekonomska i finansijka situacija, kao i nastavak iracionalnih predizbornih obećanja i losih praksi naslijeđenih iz prethodnih poluautoritarnih sistema poput partijskog zapošljavanja, nepotizma, korupcije, netransparentnosti…

“Dodatno, njihovo međusobno prepucavanje do nivoa ličnog, ali i nesposobnost i nestručnost njihove administracije, konstatno obmanjivanje javnosti, dodatno urušava povjerenje građana koje rezultira upravo ovakvim rezultatima na lokalnom nivou”, ističe ona.

Prema njenom mišljenju, lokalni izbori u glavnom gradu nisu doveli do nekih velikih iznenađenja, ali je situacija u odnosima snaga zbog kojih je došlo i do njihovog raspisivanja slična.

“Prije svega, pokazali su jednu vrlo negativnu i beskrupuloznu kampanju, neprincipijelne preizborne koalicije, zloupotrebu resursa u predizborne svrhe, te isrpljivanje nacionalnih tema i resursa za partijske bitke na lokalnom nivou. Drugo, po pitanju rezultata izbora, mnoge pozicione partije ne mogu biti zadovoljne. Iako su iskoristile maksimalno svoje pozicije na vlasti za lokalne izbore, nisu sve ipak tako dobro prošle u odnosu na resurse i infrastrukturu kojom raspolažu”, smatra Đukanović.

Đukanović ističe da je PzPG sigurno očekivao mnogo više glasova, ali i da vjeruje da će ih zadovoljiti pozicija partije bez koje će biti nemoguće formirati vlast, a da PES-ova velika infrastruktura, svi nacionalni i lokalni resursi koje su koristili tokom kampanje, kao i sve mjere i politike na nacionalnom nivou koje su stavljene u funkciju lokalnih izbora, nisu im dali značajno bolje rezultate.

“Sa druge strane, koalicija ‘Za budućnost Podgorice’ (ZBPG) je iskoristila mnogo ‘pametnije’ sve benefite vlasti, te uz veliku pomoć te pozicije, Beograda, SPC-a i retrogradnih politika koje izgleda voli da čuje značajan dio građana uspjeli da se održe kao značajna politička struktura”, kaže ona.

“(Milatović i Spajić) teško mogu očekivati jačanje povjerenja kod birača ako nastave sa nedemokratskim praksama i neprincipijelnim vođenjem politike, bez strateškog pravca razvoja koji se bazira samo na ekonomskim obećanjima”.

Analitičarka Milena Bešić smatra da je rezultat “očekivano loš”, ali i da je više različitih faktora koji su doveli do pada podrške koalicija koje su predvodili Spajić i Milatović.

“Mora se uzeti u obzir da su podršku građana kao premijer i predsjednik, dobili na konto potrebe za promjenom, nudeći alternativu u odnosu na postojeće političke aktere i prakse. Lako data obećanja, koja je teško ispuniti, mogla su jednokratno da donesu dobar rezultat, političarima sa kratkim stažom, ali je i tada bilo jasno da će ga biti teško održati, jer su tadašnji lideri PES-a, Spajić i Milatović, imali različite pristupe od samog početka”, objašnjava ona.

Kao glavni razlog izostanka podrške jednog dijela PES-ovih birača iz prethodnih ciklusa, Bešić navodi i neadekvatnu komunikaciju u početku mandata, ali i izostanak implementacije programa “Evropa sad 2” u obećanom roku, kao i “odsustvo odlučnosti da se prekine sa praksom partijskog zapošljavanja”.

“Nakon raskola u samom PES-u koji se desio, uslijedila je i očekivana rekonstrukcija Vlade i formalno uključivanje koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’ (ZBCG) u izvršnu vlast, što je bio ključni faktor za odustajanje od podrške onog dijela biračkog tijela PES-a koji je došao iz redova Demorkatske partije socijalista (DPS)”, ocjenjuje.

Kada je riječ o Milatoviću, Bešić smatra da bi se, površno gledajući, moglo protumačiti da su mu ovakve prilike mogle ići u korist u smislu prikupljanja političkih poena, ali podsjeća da je on predsjedničke izbore dobio “kao protivkandidat (Milu) Đukanoviću koji nije Andrija Mandić”.

“Sjetićemo se da je to prvobitno mogao biti i sam Spajić, da nije bilo ‘nesporazuma’ oko njegovog dvojnog državljanstva. Imajući u vidu, da su od početka njegovog mandata, postojala očekivanja, da će se odreći partijske funkcije i biti zaista predsjednik svih građana, moglo se pretpostaviti da će politički obračun sa bivšim partijskim partnerom kao i vođenje kampanje za lokalne izbore, sa funkcije predsjednika imati zapravo negativan uticaj na njegov rejting, pa i na sam rezultat”, konstatuje ona.

Odgovarajući na pitanje da li svađa između šefova države i Vlade ključni razlog njihove manje podrške, Bešić podsjeća na odnose GP URA i Demokrata.

“Ne možemo reći da je ‘svađa’ među doskorašnjim partnerima nešto novo na političkoj sceni u Crnoj Gori, pa ni nešto od presudnog značaja za rezultat, međutim svakako da ni takav način međusobne komunikacije, prije svega premijera i predsjednika, nije manir ozbiljnih političara ili ljudi koji mogu vjerovati jedan drugom, pa kako bi očekivali to onda i od građana”, objašnjava sagovornica lista.

Na pitanje da li je moguće povratiti povjerenje građana, Bešić odgovara da na podgoričkim izborima “povjerenje” nije prava riječ, već politička podrška, koja je evidentno u padu.

“Bojim se da će se politička podrška teško popraviti ukoliko ne izgrade upravo povjerenje građana. A to je eventualno moguće, jedino ako ozbiljno promijene pristup i isporuče konkretne rezultate, koje su sami obećali i koje građani od njih očekuju. Vidjeli smo kako je to izgledalo u slučaju GP URA i Abazovća, kao premijera. Voljela bih da mogu da zaključim da je pad podrške obojici, djelimično i rezultat vođenja kampanje za lokalne izbore sa funkcija premijera i predsjednika, i pokazatelj demokratske zrelosti građana”, zakjučuje ona.

Milatović je krajem februara napustio PES, čiji je bio jedan od osnivača, rekavši da je dotadašnji način rada PES-a suprotan obećanom i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njegovog stvaranja. On je bio drugi čovjek (zamjenik predsjednika) te partije, koju je s premijerom Spajićem napravio prije dvije i po godine i koja je za to vrijeme pobijedila na predsjedničkim i parlamentarnim izborima i preuzela vlast u nekoliko gradova, uključujući i Podgoricu.

“Povećan broj mandata”

Upitani da prokomentarišu rezultat koji je ispod njihovih očekivanja, iz koalicije “Još jače”, koju čine Spajićeva partije i Demokrate, “Vijestima” su kazali da su te dvije stranke i koalicija ZBCG do juče imale 19 mandata u Skupštini glavnog grada, a da će ih u narednom sazivu biti 27.

“To je najbolji odgovor na podmetanja o Vladi, legitimitetu, odnosu državne i lokalne vlasti i slične teze. Takođe, oni koji pokušavaju zamijeniti teze, zaboravljaju da parlamentarnu većinu na državnom nivou čini i desetak mandata manjinskih partija, koji u Podgorici ili uopšte ne učestvuju na izborima, ili glavni grad nije njihovo uporište, odnosno grad u kom osvajaju poslaničke mandate na parlamentarnim izborima”, istakli su i dodali da su Vlada i parlamentarna većina u potpunosti stabilne, sa nikad većom podrškom u parlamentu.

Takođe, naveli su da “nastavljaju reformskim tempom, a da će naredni parlamentarni izbori biti kad im je i vrijeme – 2027. godine. Oni objašnjavaju da su do sada imali 12 odbornika u Skupštini glavnog grada, a da će ih u narednom sazivu biti 14, kao i da je koalicija ZBCG na prošlim izborima osvojila 11 mandata, a sada sa SNP-om i Ujedinjenom Crnom Gorom 13.

“Treba napomenuti da je ZBCG završio mandat sa sedam odbornika jer su tri odbornika PZP-a prešla u ‘Blok 11’ koji, osim njih, čine Milatovićeva partija i GP URA, dok je odbornik (Nemanja) Baošić nezavisni odbornik”, istakli su.

Takođe, dodaju da će partije tzv. “Bloka 11” u narednom sazivu imati šest mandata, kao i da će opozicija ostati na istom broju mandata.

“Kada saberemo 19 mandata DPS-a, tri mandata ES-a (SD, SDP, LP), i ukoliko dodamo dva mandata SEP-a, iako oni nisu bili dio političkog života Podgorice, dolazimo do 24 mandata”, zaključuju iz koalicije PES-Demokrate.

Iz saveza “Za bolju Podgoricu” nisu htjeli da komentarišu izborni rezultat.