Prije dvije godine, prognostičari u Velikoj Britaniji su sproveli zanimljiv misaoni eksperiment: Kako će izgledati prognoza 2050. godine?

Klimatska kriza dovela je vrijeme do ekstrema širom svijeta, a temperature u sjevernim geografskim širinama bile su posebno osjetljive na ove promjene. Tako su meteorolozi iz Britanske meteorološke službe – zvanične agencije za vremensku prognozu Velike Britanije – zaronili u klimatske modele super dugog dometa u ljeto 2020. godine da vide kakve će temperature prognozirati za otprilike tri decenije.

„Nije stvarna vremenska prognoza. Primjeri prihvatljivog vremena na osnovu klimatskih projekcija“, kaže na grafikama Met Ofis.

Pa, u ponedjeljak i utorak, „vjerovatno“ postaje stvarno i to 28 godina ranije, prenosi CNN.

Sajmon Li, atmosferski naučnik sa Univerzitata Kolumbija u Njujorku, primijetio je upadljivu sličnost između izgleda za 2050. godinu i prognoze za početak sljedeće nedelje u Velikoj Britaniji.

„Danas je prognoza za utorak šokantno identična za velike djelove zemlje“, napisao je Sajmon na Tviteru, dodajući da „ono što dolazi u utorak daje uvid u budućnost“.

Za 30 godina ova prognoza će izgledati prilično tipična. Predviđa da će temperature biti 10 do 15 stepeni toplije od uobičajenih početkom sljedeće nedjelje u Velikoj Britaniji. Najviša temperatura bi mogla da se približi 40 stepeni Celzijusa po prvi put, predviđanje koje je navelo tamošnje meteorologe da izdaju „crveno“ upozorenje na vrućinu po prvi put.

Da budemo jasni, ovo bi zaista mogla da bude rekordna vrućina, piše CNN. Najviše temperature u Britaniji ikada izmjerena bila je 38,7 stepeni Celzijusa u Botaničkoj bašti Kembridža 2019. godine. To je jasan znak koliko brzo klimatska kriza mijenja naše vreme.

„Nadali smo se da nećemo doći do ove situacije“, rekao je naučnik za klimatsku atribuciju iz Met Ofisa Nikos Kristidis.

„Klimatske promjene su već uticale na vjerovatnoću ekstremnih temperatura u Velikoj Britaniji. Šanse da se u Ujedinjenom Kraljevstvu vide dani gdje imamo 40 stepeni Celzijusa mogu biti čak 10 puta vjerovatnije u trenutnoj klimi nego u prirodnoj klimi na koju utiče ljudski faktor“, navodi se.

Šansa za prekoračenje 40 stepeni brzo raste, kaže Kristidis.

Ovdje se radi više od nekoliko neprijatnih dana. Ekstremne vrućine su među najsmrtonosnijim vremenskim pojavama – jednostavno nismo skloni da vidimo da se to dešava u trenutku kada se toplotni udar i smrt pripisuju osnovnim uslovima kao što su srčana ili respiratorna bolest.

Vidjeli smo šokantno sličnu situaciju i u SAD prošlog ljeta, kada je sjeverozapad Pacifika danima bio zahvaćen ekstremnom vrućinom. Stotine ljudi je umrlo u tom toplotnom talasu. Za razliku od požara i poplava koji uništavaju gradove, osjećaj hitnosti oko smrtonosnog talasa nije tako dramatičan, rekla je Kristi Ebi, istraživač klime i zdravlja na Univerzitatu u Vašingtonu, naglašavajući da je toplota „tihi ubica“.

„Kada je napolju vruće, napolju je jednostavno vruće – i to je relativno tihi ubica. Ljudi uglavnom nisu svjesni i ne razmišljaju o rizicima povezani sa ovim visokim temperaturama“, rekla je Ebi ranije za CNN.

Takođe je istakla da je važno shvatiti da klima nije onakva kakva je bila prije samo nekoliko godina. Klimatska kriza danas utiče na naše živote i nastaviće da pogađa najugroženije.