Ponuda opoziciji vladajuće partije i premijera Duška Markovića biće konkretna kada se uđe u izbornu godinu – od januara 2020. i ona ne isključuje poziv za ulazak u Vladu, ali ne tehničku, saopšteno je “Vijestima” iz više izvora u vrhu Demokratske partije socijalista.

Prema nezvaničnim informacijama, ona će podrazumijevati paket za rješavanje pat pozicije u parlamentu u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva, izbora članova Sudskog savjeta, novog vrhovnog državnog tužioca i usvajanja zakona za koje je potrebna dvotrećinska podrška poslanika.

Evropska komisija u Izvještaju o napretku poziva na dijalog vlasti i opozicije i upozorava na nizak nivo povjerenja u izbore. Iz Delegacije EU su kritikovali bojkot Odbora za izborno povjerenje, u čijem radu dio opozicije ne učestvuje od hapšenja poslanika Demokratskog fronta, a Demokrate od osnivanja.

Dio opozicije duže vrijeme traži tehničku vladu, a DPS razgovore o tom obliku funkcionisanja do sada nije prihvatio.

“Ponudu će imati svi koji žele da sa nama dalje grade stabilnost”, kazao je jedan od sagovornika.

Na pitanje zar početak iduće godine nije dalek rok da se stvarno nešto uradi za vraćanje povjerenja u izborni proces, iz vladajuće partije nezvanično odgovaraju da je “to praktično odmah iza kongresa DPS-a nakon kojeg smo spremni da ponudimo model za izgradnju većeg povjerenja za izbore”. 

Redovni parlamentarni izbori su na jesen.

Kažu da će biti posvećeni “rješavanju crkvenog pitanja”, kao i tome da jedna crkva okuplja pravoslavne vjernike u Crnoj Gori i da se reguliše imovinsko pitanje. Političke tenzije je izazvao i Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica zbog spora države i Mitropolije crnogorsko-primorske oko imovine.

Pored potrebe da se, kako očekuje i EK, mijenja izborno zakonodavstvo, DPS-u u parlamentu treba dvotrećinska većina za izbor VDT-a jer Ivici Stankoviću ističe mandat 7. oktobra, kao i za izbor četiri ugledna pravnika za članove Sudskog savjeta koji se mjesecima odlaže.

Premijer i zamjenik lidera DPS-a je prije nekoliko dana precizirao da tehnička vlada “u ovom trenutku nije opcija”, ali da je “DPS spreman da ponudi model koji bi mogao biti izlaz iz ove situacije i izgradnju većeg povjerenja za izbore koji nam slijede”.

Na pitanje kada se to može očekivati, Marković je kazao da je u partiji sada prioritet predstojeći kongres, te da će nakon konstituisanja stranačkih organa vidjeti šta mogu da ponude. Kongres DPS-a je 30. novembra.

Marković je izjavio da od početka mandata poziva opoziciju da uđe u vladu, ne kao tehničku već vladu “sa punim političkim i profesionalnim kapacitetom, kao i da se vrate u parlament i u okviru radne grupe pripremaju izborno zakonodavstvo”.

Premijer je nedavno kazao da je DPS spreman da izađe sa rješenjem koje bi “obezbijedilo politički dijalog, konsenzus i dovelo do izbora u koje će imati povjerenja i političke stranke i građani i koje će dovesti do rezultata koji neće biti osporavan”.

Lider DPS-a i predsjednik države Milo Đukanović je izjavio u junu da od početka krize u funkcionisanju parlamenta pozivaju opoziciju na politički dijalog i da se tadašnja izjava premijera odnosila na to, a ne na prelaznu vladu.

Jedan od posljednjih poziva Vladi i šefu države je onaj samostalnog poslanika Aleksandra Damjanovića da što prije izađu sa ponudom opoziciji, ocjenjujući da je jesen krajni rok kada bi trebalo da počnu pregovori u vezi sa formiranjem tehničke vlade i izmjenama izbornog zakonodavstva. Goran Danilović (Ujedinjena Crna Gora), koji mjesecima insistira na tehničkoj vladi, rekao je da ukoliko ove izbore ne bude pripremala takva vlada, “onda su oni po opoziciju unaprijed izgubljeni”. U pozivima dominira i SDP. Zamjenik predsjednika SDP-a, poslanik Raško Konjević poručio je da je tehnička vlada za sve opozicione partije označena “modelom političko-pravne garancije da će se novo izborno zakonodavstvo primjenjivati”, a ako je ne bude da će doći do bojkota izbora.

Opozicija bi dva mjesta u Sudskom savjetu

Dio opozicije pristao bi da podrži kandidate za članove Sudskog savjeta uz uslov da od četiri ugledna pravnika, dva mjesta pripadnu njima.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o sudovima i Sudskom savjetu jer nije bilo dvotrećinske podrške za izbor ta četiri predstavnika, pa je produžen mandat sadašnjim članovima. Već dva puta su predlagani kandidati za Sudski savjet, ali je izbor propao. Nakon nedostatka dvotrećinske većine, Skupština će pokušati da obezbijedi izbor tropetinskom većinom koja takođe ne postoji bez opozicije jer vladajući savez ima 42 poslanika.