Mediteranska dijeta se već godinama povezuje sa zdravstvenim benefitima koje ima. Nova studija nagovijestila je smanjenje stope mortaliteta 23 odsto kod žena koje primjenjuju mediteransku ishranu.

Zapisi o 25.315 žena praćenih tokom 25 godina pokazuju da su one čije su navike u ishrani redovno odgovarale mediteranskom modelu, imale više od petinu manje šanse da će umrijeti od bilo kog uzroka tokom perioda istraživanja, u poređenju sa onima koje nisu primjenjivale mediteransku dijetu.

Štaviše, naučnici iz Brigama i ženske bolnice koja je dio Harvardske medicinske škole, uspjeli su da identifikuju biološke promjene koje mogu da objasne zašto je mediteranska ishrana povezana sa dugovječnošću.

„Naša studija pokazuje da bi žene koje žele da žive duže trebalo da paze na ishranu“, kaže kardiolog Samia Mora iz pomenute bolnice.

Grčka salata je savršen primjer mediteranske ishrane

„Dobra vijest je da bi praćenje mediteranskog obrasca ishrane moglo da dovede do smanjenja rizika od smrti za otprilike jednu četvrtinu tokom više od 25 godina, a pričamo o raku i kardiovaskularnoj smrtnosti jer to su glavni uzroci smrti kod žena i muškaraca u Americi i širom svijeta“, rekao je dr Mora.

Mediteranska ishrana se uglavnom zasniva na orašastim plodovima, sjemenkama, voću, povrću, integralnim žitaricama i mahunarkama, sa maslinovim uljem kao primarnim izvorom masti. Proteini mogu doći iz malih količina ribe, živine, mlječnih proizvoda i jaja. Crveno meso, prerađena hrana i alkohol su svedeni na minimum.

Istraživači su pogledali brojne biomarkere u tijelu, otkrivši da se čini da su glavne prednosti ishrane u metaboličkim i inflamatornim procesima u tijelu, a to su procesi koji pomažu da se tjelesne funkcije održavaju normalno.

Takođe je došlo do poboljšanja krvnog pritiska i insulinske rezistencije kod onih na mediteranskoj ishrani, u poređenju sa onima s drugačijim navikama u ishrani. Čini se da svi ovi višestruki faktori doprinose zaštiti od rane smrti.

Važno je imati na umu da je studija uključivala uglavnom bijele, sredovječne i starije žene, koje su sve bile obrazovane zdravstvene radnice. Osim analize biomarkera, podaci su prikupljani putem samoprijavljivanja, dok metoda nije bila dizajnirana da utvrdi uzrok i posljedicu.

Međutim, velika veličina uzorka i dug period praćenja, zajedno sa drugim studijama u ovoj oblasti koje ukazuju na slične zaključke, sugerišu da bi nam mediteranska ishrana zaista mogla pomoći da živimo duže – i počinjemo da shvatamo zašto.

„Zdravstvene prednosti mediteranske dijete prepoznaju medicinski stručnjaci, a naša studija nudi uvid u to zašto je ishrana toliko korisna“, kaže Mora.

Istraživanje je objavljeno u JAMA Network Open.