Nijesu sve zemlje jednako stvorene i postoji mnogo raznih faktora koji utiču na zdravlje i sreću nacije – kao i činilaca koji utiču na loše zdravlje.

Tipično, među najzdravijim nacijama su one razvijene, jer imaju manje zagađenja, bolji pristup zdravstvenoj njezi i čistoj, pitkoj vodi.

Nezdrave zemlje, s druge strane, imaju brojne bolesti uzrokovane prljavom vodom, lošu zdravstvenu njegu i nizak očekivan životni vijek, kao i generalno lošiji kvalitet života.

Prema Blumbergovom Zdravstvenom Indeksu za 2019. sve zemlje svijeta ocenjuju se ocjenama od 1 do 100 u sljedećim kategorijama – zdravstveni rizici (korišćenje duvana, visok krvni pritisak i gojaznost), dostupnost pitke vode, očekivani životni vijek, način ishrane i uzroci smrti.

Prema rezultatima za ovu godinu, najzdravija nacija na svijetu su Španci, a u top 10 ih slijede: Italija, Island, Japan, Švajcarska, Švedska, Australija, Singapur, Norveška i Izrael.

Od zemalja regiona najbolje pozicionirana Hrvatska – na 31. mjestu, slijedi je Crna Gora-41, a u stopu je slijede BIH i Albanija. Srbija je na 55, a Makedonija je zauzela 56. mjesto. 

Tajna Španije

Lako je uočljivo kako prva dva mjesta ljestvice dijele mediteranske države – Italija i Španija. Za njih stručnjaci vjeruju kako će kroz par desetina godina „prešišati“ Japan po očekivanom životnom vijeku koji će do 2040. biti prosječnih 87,5 godina.

Stručnjaci ističu kako je to prije svega mediteranska ishrana, zbog koje su oni kao nacija među najmanje gojaznim, a bogatstvo maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova, kao i voća i povrća, ima najveće efekte na zdravlje.

Takođe, Španci poput Italijana jedu najmanje crvenog mesa i prerađene hrane. Dakle, ako riješite da jedete kao na Mediteranu, smanjićete konzumaciju crvenog mesa, šećera i zasićenih masti, a uvešćete integralne žitarice, proteine i orašaste plodove. Mliječni proizvodi kao što su mlijeko, sir i jogurt – kao i alkohol – dopušteni su, ali umjereno. Salata od pasulja, sa paradajzom i krastavcima, sa malo fete i sve začinjeno svježim začinskim biljem, sa sve čašom bijelog vina, to je jedan tipičan ručak.

Od psiholoških razloga za dug i zdrav život, ističu se snažne porodične veze i vrijednosti koje su na području Mediterana znatno jače nego, na primjer, u Sjevernoj Evropi. To je naročito važno za stariju populaciju.

U zapadnim zemljama je postalo normalno da se sjedne u automobil bilo gdje da se ide – makar i na kafu. Španci nemaju te običaje – 37 odsto njih do posla hoda ili vozi bicikl, a samo 52 posto vozi auto. Takođe, hodanje im je draža rekreacija nego odlazak u teretanu, što govori o važnosti kretanja na otvorenom i značaja za zdravlje, piše Rajders Didžest.

Brojna istraživanja pokazuju da sjedelački način života ima poguban uticaj na zdravlje, a Španci definitivno nijesu vezani za svoje kauče. Naime, tek 7 odsto  njih sjedi duže od 8,5 sati na dan, dok na primjer 26 odsto Amerikanaca to redovno čini.

Takođe, još jedna dobrobit mediteranske ishrane na koju bi trebalo da se ugleda cio svijet je to da večera nije najveći obrok, jer ne samo da utiče na težinu već i na dobar san.