U Evropi najviše migriraju stanovnici iz Crne Gore i Moldavije, pokazuje interaktivna mapa migracija u Evropi, u kojoj su prikazani podaci CIA. U balkanskoj regiji primjetan je trend iseljavanja, a pozitivan migracijski saldo zabilježen je jedino u Sloveniji, prenio je juče portal „Investitor“.

Najveći pad broja stanovnika u regionu i u Evropi, ako se izuzme Moldavija, zabilježen je u Crnoj Gori – gotovo pet iseljenih na 1.000 stanovnika.

Na drugom mjestu je Kosovo (-2,6), zatim Hrvatska (-1,4), Bosna i Hercegovina (-0,4) dok je u Srbiji migracijski saldo na nuli, odnosno, nema pada, ali ni rasta, broja stanovnika. Najveći pozitivni migracijski saldo, prema mapi, zabilježen je u Španiji, zatim Luksemburgu, na Kipru, u Malti i San Marinu. Najveći pad stanovnika desio se u Moldaviji, gdje je više od devet iseljenih na 1.000 stanovnika.

Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić kazao je da je problem migracije definitivno problem koji je u današnje vrijeme sve više prisutan.

– Naročito je postao aktuelan u doba globalizacije kada je dostupnost informacija veoma laka. Samim tim saznanje o dobrom životu u određenom dijelu svijeta ljude lakše natjera na migraciju, radi ostvarivanja boljeg života. Ono sa čim se Crna Gora suočava jeste dvostruka migracija koja je zapravo povezana s ekononskim razlozima. Mi imamo najprije unutrašnju migraciju, koja znači naseljavanje prije svega Podgorice i juga što neminovno dovodi do odlaska ljudi sa sjevera države. Jednostavno, onamo gdje ima više novca imamo i slivanje ljudi ka tim mjestima – rekao je Radovanić.

Istakao je da to dovodi do loših demografskih podataka za sjever Crne Gore, jer gotovo da nema grada u kome nije smanjen broj stanovnika u protekle dvije decenije.

– Pored ove unutrašnje imamo i migraciju ka državama zapadne Evrope, takođe iz razloga boljeg životnog standarda. Ono o čemu treba voditi računa jeste problem migracije stanovništva, koji nas čeka nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Ovaj problem je tu, u skorijoj budućnosti i njime se treba pozabaviti već sada. Nakon pristupanja EU i potpunog otvaranja granica imaćemo slobodan protok robe, kapitala i ljudi. To znači da će naši građani imati pristup informacijama oko deficita radne snage u okviru EU, a zbog boljih radnih pa i životnih uslova može se očekivati da se iseljavanje stanovištva ubrza i poveća – kazao je Radovanić. Dodao je da primjer susjedne Hrvatske, koja se suočava sa sličnim problemima od njenog ulaska u EU, može poslužiti za nauk.