Foto: Pixabay –

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) u oktobru počinje da gradi prvu vjetroelektranu u svom vlasništvu, Gvozd, najavio je izvršni direktor kompanije Ivan Bulatović.Jedna od tema koja je u fokusu u Crnoj Gori su i aukcije za dodjelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije. Bulatović je kazao da se prve aukcije očekuju u prvom kvartalu sledeće godine, a u toku je analiza koji bi bili najbolji podsticaji.

Ove aukcije, kako je objasnio, predstavljaju važan korak ka ostvarenju nacionalnih ciljeva u vezi sa povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao i daljom integracijom Crne Gore u regionalno energetsko tržište.

– Pored naše spremnosti da se aktivno uključimo u aukcioni proces, analiziramo i alternativne mogućnosti za projekte koji se ne moraju nužno oslanjati na sistem aukcija, jer vjerujemo da postoji prostor za direktne dogovore sa investitorima kroz ugovore o otkupu energije (PPA) – dodao je.

On je istakao da je Crna Gora u jakom investicionom ciklusu i da će u naredne četiri godine u zelenu energiju biti uloženo 400 mil EUR. Ipak, podsetio je da Crna Gora i dalje dobija 40% energije iz uglja.

– I to je problem sa kojim se borimo svakog dana. Energetska zajednica postavlja sve strože uslove u tom pogledu i postavlja se pitanje da li će uopšte fosilna energija moći da učestvuje u tržišnoj trci. Mi smo 80 mil EUR uložili u ekološku rekonstrukciju naše termoelektrane. I dalje je vidimo u pogonu, a u koliko smanjenom obimu, vidjećemo – kaže Bulatović dodajući da će Crnoj Gori faliti dosta obnovljivih izvora za energetsku tranziciju.

Najavio je da EPCG u oktobru počinje da gradi prvu vetroelektranu u svom vlasništvu, Gvozd. Za projekat vjetroelektrane od 54,6 MW, EPCG je dobila kredit od 82 mil EUR od Evropske banke za obnovu i razvoj.

– Razvijamo nekoliko solarnih elektrana, zatim plutajuću solarnu elektranu sa EBRD. Ponosni smo na projekat Solari 5000+ gdje očekujemo da se do kraja godine ugrade fotonaponski sistemi ukupne snage 70 MW na krovovima objekata. Sve to treba da nam omogući mirnu tranziciju na zelenu energiju – napominje Bulatović.

Kad je riječ o interesovanju investitora, on naglašava da veliki broj investitora radi na dobijanju građevinske dozvole za OIE projekte.

– U potpisanim ugovorima o priključenju na prenosni sistem imamo 1,5 GW, što je ogroman broj potencijalnih megavata s obzirom na veličinu Crne Gore. Ako se sve to bude i radilo, EPCG mora tržišno da se postavi – ističe izvršni direktor.

Na pitanje da li je EPCG zainteresovan za zaključivanje ugovora o otkupu električne energije sa investitorima, čime se donekle rješava problem balansiranja sistema, što već praktikuje EPS, Bulatović ističe da su raspoloženi da sa ozbiljnim partnerima naprave neki aranžman.

– Ali još se nijedan nije pojavio koji planira da stavi objekat u pogon. Balansiranje sistema možemo da obezbijedimo i preko naknade za pristup tržištu – zaključuje Bulatović.

Kako će izgledati aukcije u Srbiji

Druge aukcije za dodjelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije u Srbiji trebalo bi da budu raspisane u novembru, i to 300 MW za vjetar i 100 MW za solar uvećanih za 25 MW preostalih iz prošlih aukcija. Cijene će biti značajno niže nego na prethodnim aukcijama, ali dovoljne za privlačenje investitora, poručio je na konferenciji OIE SRBIJA 2024 Rade Mrdak, posebni savjetnik ministarke u Ministarstvu rudarstva i energetike.

On je najavio i uvođenje novog kriterijuma koji podrazumijeva da se osim ponuđene cijene, vrednuje i dio kapaciteta koji je investitor namijenio za snabdijevanje krajnjih kupaca. Taj kapacitet može da se ponudi garantovanom snabdjevaču, EPS-u, ili nekom krajnjem kupcu putem PPA ugovora, korporativnog ugovora o otkupu električne energije.

Kako objašnjava Mrdak, ovim kriterijumom Ministarstvo želi da nagradi investitore koji su spremni da pomognu krajnjim kupcima.

– Ovaj kriterijum neće biti eliminacioni, već evalucioni, pa ako nijedan investitor ne obezbedi ugovor sa krajnjim kupcima, glavni kriterijum će biti cijene. Čak i oni koji ne obezbijede ugovor sa krajnjim kupcima, moći će da pobijede na aukcijama. Ali pošto investitor može da “biduje” 70%, a 30% da ostavi tržištu, željeli smo da vidimo šta planira sa tim dijelom – istakao je Mrdak.

Pobjednike aukcija, ipak, nećemo saznati prije sledeće godine jer je u planu da se investitorima ostavi nešto duži rok za podnošenje ponuda i da posle novogodišnjih praznika bude objavljena lista. Mrdak napominje da Ministarstvo pažljivo radi na pripremi drugog kruga jer želi da odbrani uspeh postignut sa prvim aukcijama.

– Prošle godine su bile malo jače cijene jer smo željeli da privučemo učesnike. Sada smo imali drugi pristup, htjeli smo da vidimo koji je trošak izgradnje projekata. Željeli smo da izvršimo analizu tržišta, da vidimo da li ima dovoljno projekata jer je postojala bojazan da su prošlogodišnje aukcije “usisale” velike projekte, ali vjerujem da možemo da popunimo kvotu za vjetar – kaže Mrdak.

Savjetnik ministarke napominje da će cijene biti značajno niže nego na prethodnim aukcijama, ali dovoljne za privlačenje investitora. On očekuje da aukcije za solar ove godine budu možda i atraktivnije nego za vjetar, a ishod će pokazati dalji pravac i da li je potrebna promjena kvota u budućnosti.

– Prirodno bi bilo da su vjetar i solar egal, ali prvi trogodišnji plan smo definisali u skladu sa realnom situacijom na tržištu, na kom su vjetroelektrane razvijenije. Naša odluka će zavisiti od rezultata ovih aukcija – istakao je Mrdak.

On je podsjetio da su aukcije instrument koji omogućava masovan razvoj OIE projekata uz minimalne troškove za građane. Kako kaže, u regionu, a i šire, aukcije će biti glavni pokretač rasta obnovljivih izvora, jer tržište još nije sposobno da obezbijedi da se dugoročno eliminiše rizik povezan s promjenama cijena energije.

– EU je prepoznala aukcije i ugovore o razlici kao glavne podsticaje. Ne kažem da ne treba raditi na alternativama, ali moramo ići strpljivo, iako razumijem nestrpljivost investitora – poručio je Mrdak.

144 mil EUR za Čibuk 2

Kai Rintala, generalni direktor Taaleri Energia, koja zajedno sa kompanijom Masdar stoji iza jednog od pobjednika srpskih aukcija, vjetroparka Čibuk 2, zadovoljan je ishodom aukcija. Upravo je na posebnoj ceremoniji na marginama konferencije OIE SRBIJA 2024 potpisan ugovor o finansijskom zatvaranju vjetroparka Čibuk 2. Projektno finansiranje vjetroparka od 154 MW obezbeđeno je preko komercijalnih zajmodavaca, UniCredita i Erstea (Erste Grupa i Erste Banka Srbija), koji obezbjeđuju kredit od 144 mil EUR.

– Za nas je ishod aukcija fantastičan. Aukcije su organizovane uz jasna pravila, efikasan proces i postignuta je dobra cena – istakao je Rintala.

Ipak, on naglašava da ne mogu jedne aukcije zamijeniti fosilna goriva.

– Dugoročno rješenje za razvoj OIE projekata mora se tražiti van sistema aukcija. Važno je da imamo više igrača na tržištu. Aukcije treba razvijati paralelno sa ugovorima o razlici – poručio je i dodao da vjeruje da će se pojaviti tržište komercijalnih PPA, ugovora o otkupu energije između proizvođača električne energije i komercijalnog kupca, kao što su kompanije ili industrijski korisnici.

EBRD: Nije sve u aukcijama

Frančesko Korbo, pomoćnik direktora i regionalni šef energetike EBRD koja pomaže i Srbiji i Crnoj Gori u sprovođenju aukcija, napominje zašto je investitorima važno da postoji višegodišnji plan sistema podsticaja.

– Ciklus od tri poziva koji postoji u Srbiji je važan za investitore da znaju da imaju šanse i kada ne uspeju na prvim aukcijama. U pripremi su aukcije za Crnu Goru, gdje su takođe u planu 2-3 kruga zbog konzistentnosti i sigurnosti – najavljuje Korbo.

Ipak, on ističe da EBRD podstiče i bankabilne projekte van sistema aukcija.

– EBRD želi da ubrza dekarbonizaciju i energetsku tranziciju i aukcije su prvi korak, ali samo vrh brijega. Potrebno je da razvijamo tržište i EBRD podržava projekte i van aukcija – zaključuje Korbo.

Panel “Aukcije u Srbiji: Izazovi realizacije projekata pobednika aukcija? Da li smo spremni za druge aukcije? A šta ako nećemo ili ne možemo na aukcije?” održan je prvog dana konferencije OIE SRBIJA 2024 u Vrdniku.

Panel je moderirao Miloš Laković, partner u Schoenherr, dok su učesnici bili Rade Mrdak, posebni savjetnik ministarke u Ministarstvu rudarstva i energetike, Ivan Bulatović, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, Kai Rintala, generalni direktor Taaleri Energia i Frančesko Korbo, pomoćnik direktora i regionalni šef energetike EBRD.

Portal eKapija je medijski pokrovitelj konferencije OIE SRBIJA 2024, koja se održava četvrtu godinu zaredom u organizaciji Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije.