U Crnoj Gori je evidentiran ograničeni napredak postignut u četiri ključne oblasti, a to su nezavisnost sudstva, povjerenje u izborni proces, situacija u medijima i borba protiv korupcije, navodi se u izvještaju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE).

Rezolucija o dešavanjima u Crnoj Gori biće usvojena na aprilskom zasjedanju PSSE, navodi se u izvještaju Komiteta za monitoring, uz napomenu da će dotad situacija biti pažljivo praćena, piše Dan.

Poslanici PSSE navode da svi akteri na crnogorskoj političkoj sceni treba da pokažu da je Crna Gora sposobna ne samo da sprovede demokratsku promjenu vlasti, već i da potvrdi svoj evropski put i usaglasi se sa svojim obavezama, posebno u pomenute četiri ključne oblasti.

Kao ključne zamjerke navodi se ponovno imenovanje predsjednika sudova više od ograničenja od dva mandata utvrđena Ustavom i zakonom, kao i neuspjeh revizije izbornog okvira pred održavanje parlamentarnih izbora, to što nema napretka u pogledu sastava i nezavisnosti Sudskog savjeta, kao ni u preispitivanju disciplinskog okvira za sudije.

Ocijenjeno je da značajnog napretka nema ni u reformi finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja i da nema poboljšanja po pitanju situacije u kojoj se nalaze novinari.

„Dva glavna i međusobno isprepletana događaja koja su obilježila 2020. godinu bila su nastavak i masovnost protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, posebno dijela posvećenog imovinskim pravima, te parlamentarni izbori koji su održani u avgustu. Protesti u kojima je Srpska pravoslavna crkva igrala značajnu ulogu dogodili su se širom zemlje, uglavnom su bili mirni i prekinuti su zbog pandemije Kovid-19. Tenzije su porasle u maju i junu“, piše u izvještaju.

Kako se dalje navodi u tom dokumentu, Demokratski front (DF) i Demokratska Crna Gora iskoristili su situaciju nastalu zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti da napuste odbor za izborne reforme, čineći nemogućim postizanje kvoruma.

„Iako je široko rasprostranjena zloupotreba službenog položaja i državnih resursa davala vladajućoj stranci nepotrebnu prednost, ovi izbori sa vrlo visokom izlaznošću od 76 odsto prvi put nakon nezavisnosti Crne Gore donijeli su smjenu vlasti. Predsjednik države Milo Đukanović priznao je poraz bivše vladajuće većine koju je predvodila Demokratska partija socijalista Crne Gore, a tri glavne platforme opozicije na čelu sa DF-om, DCG i Ujedinjenom reformskom akcijom (URA) 31. avgusta su najavile sporazum o formiranju ekspertske vlade. Ova značajna promjena prilika je za sve političke aktere da pokažu da je Crna Gora sposobna ne samo da upravlja demokratskom smjenom većine, već i da je takođe sposobna da potvrdi svoj evropski put i ispuni svoje obaveze, posebno u četiri ključne oblasti“, zaključili su poslanici PSSE iz Komiteta za monitoring.