Osnovno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu bivše direktorice Gimnazije “Slobodan Škerović” Biljane Vučurović kojom je Prosvjetnu inspekciju teretila za nezakonito postupanje čime je povrijeđen njen i ugled škole, a postupajuću inspektorku Luciju Adžić za krivična djela lažno predstavljanje, zloupotreba službenog položaja i navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja, saznaju “Vijesti”.

Prema istim informacijama, ODT je tu krivičnu prijavu i njenu dopunu “…jer nije postojala osnovana sumnja da je Adžić izvršila označena krivična djela, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti”.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u odgovoru na zvanična pitanja “Vijesti” nijesu ni potvrdili ni dementovali odluku ODT, ali su kazali da je “konstatovano da su Ministarstvo i Prosvjetna inspekcija uradili sve u skladu sa propisima”.

Biljana Vučurović nedavno je smijenjena sa funkcije. U odluci o razrješenju, objavili smo ranije, pored ostalog naglašeno je da je bivša direktorica, umjesto pokretanja obavezujućih procedura u vezi sa slučajem bivšeg profesora te škole R.Č. koji je bivšoj učenici slao neprimjerene poruke, “dala sebi za pravo da nadom suspenduje imperativni propis, umjesto da po njemu postupi i da školskom timu prijavi više nego razumnu sumnju da je kažnjeni nastavnik možda na isti način postupao prema drugim učenicama”.

Prijavu koju je ODT odbacio Vučurović je podnijela sredinom decembra, a nekoliko dana kasnije je svoje navode dopunila.

U prijavi i dopuni prijave, pored ostalog, teretila je postupajuću prosvjetnu inspektorku Luciju Adžić da “nijednom nije utvrdila ili navela da je povrijeđena neka odredba Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju niti bilo kojeg drugog zakona, ili propisa”, da je nepotpuno i pogrešno iznijela činjenično stanje “dajući pogrešnu primjenu materijalnog prava i demonstrirajući nezakonitost u načinu sprovođenja postupka i ocjene dokaza”. Vučurović je tvrdila da se Adžić lažno predstavila kao prosvjetna inspektorka, a da je Vlada prethodno konstatovala da joj je istekao mandat, da je Uputstvo školama – podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma, donijeto bez pravnog osnova.

“…Prije svega treba navesti, a što inspektorki nije moglo i nije smjelo ostati nepoznato, da je predmetno Uputstvo donijelo Ministartsvo prosvjete i nauke bez pravnog osnova pa isto ne proizvodi pravne posljedice. A osim ovog očiglednog nedostataka, činjenica je da se podzakonskim aktom, kakvo je pomenuto uputstvo, ne mogu propisivati prava i obaveze, već isključivo zakonom. Dato uputsvo prije svega je putokaz školama za postupanje u slučaju vršnjačkog nasilja, a ne seksualnog uznemiravanja o čemu je riječ u predmetu inspekcijskog nadzora”, tvrdila je Vučurović.

Ispostaviće se da je Uputstvo dokument obavezujućeg karaktera.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R. Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a Vučurović ga je tada sankcionisala novčano.

Tokom više od mjesec, Gimnaziju “Slobodan Škerović” je, pored Prosvjetne, kontrolisala i Inspekcija rada, koja je utvrdila da je R. Č. prije više od tri godine novčano kažnjen, a da nije sproveden disciplinski postupak po slovu Zakona o radu.

Tom profesoru je nedavno uručen otkaz, nakon što su se, saopštila je tada Vučurović, stekli zakonski uslovi, jer je neopravdano izostao sa posla više dana. Prije nego mu je uručen otkaz, R. Č. je izvrijeđao više kolega tokom imejl prepiske Nastavničkog vijeća škole.

Inspekcije su kontrolisale i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Tako je Upravna inspekcija u decembru utvrdila da je Adžić zakonito kontrolisala podgoričku Gimnaziju “Slobodan Škerović”. Ta inspekcija Ministarstva javne uprave po službenoj dužnosti kontrolisala je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, a nakon što je Vučurović saopštila da je bilo niz propusta u vezi sa nadzorom Adžić.

Ombudsman: Komentari na mrežama mizogini, pozivali na protjerivanje

Sa više profila na društvenim mrežama razriješena direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović” Biljana Vučurović bila je targetirana u mizoginim i seksističkim napadima, utvrdila je institucija Zaštinika ljudskih prava i sloboda.

Vučurović je podnijela pritužbu da je izložena ličnom i profesionalnom progonu, uključujući i progon njene porodice, a sve u vezi sa dešavanjem u slučaju nastavnika R. Č. koji je slao poruke neprimjerenog sadržaja bivšoj učenici malo kratko nakon što je maturirala.

Zamjenica zaštitnika Nerma Dobardžić konstatuje da prilikom odmjeravanja postojanja govora mržnje, kao oblika diskriminacije, odnosno mizoginog i seksističkog govora treba cijeniti specifične okolnosti.

Dobardžić je cijenila objave na profilima bivše učenice, jednog od organizatora protesta sa kojih je tražena smjena Vučurović, ali i jednog od “uticajnih tviteraša”.

Naglašava, pored ostalog, da objava koja sadrži kvalifikaciju da je podnositeljka pritužbe “ljubiteljka pedofila” predstavlja “napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela”.

Dobardžić, takođe, smatra komentar “Idemo Niš!”, koji/a je objavila bivša učenica “povodom informacije da je Ministarstvo poslalo predlog za razrješenje Vučurović, takođe aludira na određeno zagovaranje da podnositeljka napusti mjesto svog boravka, rada i života”.

“…Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu”, piše, pored ostalih citiranih komentara sa društvenih mreža, u mišljenju Dobardžić u koje su “Vijesti” imale uvid.

Vučurović je, proizilazi iz mišljenja, tražila i da se procijeni da li je ministarka Anđela Jakšić-Stojanović prekršila prezumpciju nevinosti kada je krajem decembra na konferenciji za medije saopštila da će Ministarstvo, nakon što dobije nalaz Prosvjetne inspekcije, “postupiti po zakonu”.

“Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i Ministarstvom…”