U Crnoj Gori, uprkos iskoracima, brojni sistemski nedostaci i dalje predstavljaju izazov za političku participaciju žena, a patrijarhalni stavovi, predrasude i nedovoljan interes partija ključne su prepreke za njihovo aktivnije bavljenje politikom, pokazalo je istraživanje Ženske političke mreže.

Konferencija povodom predstavljanja istraživanja o nasilju nad ženama održana je danas u Podgorici, u organizaciji Ženske političke mreže, Skupštine Crne Gore i Kancelarije UNDP-ja. Istraživanje je pokazalo da je u Crnoj Gori devet od deset političarki bilo diskriminisano samo zato što su žene, dok je sedam od deset iskusilo neki vid nasilja.

U uvodnom dijelu, prisutnima se obratio predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, koji je naveo da je i „sam najavni video ove Konferencije dovoljno provokativan, a istovremeno i zabrinjavajući i obavezujući, jer govori o postupanjima koja su svakodnevica u našem najbližem okruženju, a čega niko od nas nije svjestan, a često ni same žrtve nasilja, jer neka ponašanja postanu toliko uobičajena da se izgubi svijest o tome da su nedozvoljena“.

Ovom prilikom, Bečić je osudio učestale „seksističke, mizogine i, uopšte, diskriminatorne komentare ili foto ili video uratke, kojima smo, nažalost, i suviše često mogli da svjedočimo u posljednje vrijeme na javnoj sceni. I to upravo u odnosu na žene u politici“.

Predsjednik Skupštine je uputio izraze zahvalnosti Ženskoj političkoj mreži i UNDP i pozdravio istraživanje, koje je osvijetlilo i pojasnilo „što se događa ženi koja se bavi politikom i još gore, sa čim se suočava žena koja počinje da se bavi politikom“.

Stalna predstavnica UNDP-ja u Crnoj Gori Daniela Gašparikova podsjetila je da se većina zemalja, uključujući i Crnu Goru, obavezala na veće učešće žena u donošenju odluka i politici u okviru dostizanja ciljeva održivog razvoja UN.

„Međutim, već neko vrijeme primjećujemo da se prema ovom opredjeljenju, svjesno ili ne, pruža otpor u različitim oblicima – od predrasuda, strukturnih prepreka, uvreda ili ponižavajućih aluzija zasnovanih na ženskom izgledu, do prijetnji nasiljem. Prizori koje danas vidimo na društvenim mrežama u pokušajima napadanja, omalovažavanja i ponižavanja političarki i žena u javnom životu podsjećaju na one koje su prije pola vijeka korišćeni protiv boraca za žensko pravo glasa. To je neprihvatljivo i ne smije se tolerisati“, kazala je ona.

Poručila je da su potrebne funkcionalne pravne i institucionalne mjere za suzbijanje nasilja nad ženama u svim oblicima i istakla da će UNDP nastaviti da podržava napore na pronalaženju trajnih rješenja koja će zemljama omogućiti postizanje rodne ravnopravnost i suzbijanje nasilja.

Prema riječima koordinatorki Ženske političke mreže za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja (ŽPM), Nataše Vuković i Ivane Raščanin, „rodno zasnovano nasilje najčešće se dešava s ciljem obeshrabrivanja žene stavljajući joj do znanja da njeno mjesto nije na javnoj sceni kao i u procesu odlučivanja“.

Predstavljajući rezultate istraživanja rodno zasnovanog nasilja nad političarkama u Crnoj Gori, one su iskazale uvjerenje da će rezultati istraživanja pomoći da se utvrdi karakter i način ispoljavanja nasilja nad ženama u političkoj sferi, kao i da se demistifikuje njegov značaj i uticaj na sve društvene segmente.

„Ženska politička mreža smatra da je potreban sistemski i odlučan odgovor na ovu pojavu, a da sporadične reakcije na pojedinačne slučajeve ne doprinose rješavanju problema“, istakle su predstavnice Vuković i Raščanin.

Američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke rekla je da, iako je 2020. godine obilježena stogodišnjica sticanja prava glasa mnogih žena u Sjedinjenim Državama, mnogo još posla ostaje na postizanju ravnopravnosti polova u politici i svim oblastima javnog života. Zatražila je od svih žena i u politici, i generalno, da se zauzmu za sebe i jedne za druge.

„Pozdravljam to što ste pokazale solidarnost u osudi nedavnih mizogenih napada na vaše koleginice. Ovakve napade, kojima je često cilj da omalovaže i sruše žene zbog toga što se usuđuju da imaju glas i da se on čuje, uvijek treba najoštrije osuditi. Ovdje nije riječ o politici: radi se o dostojanstvu, osnaživanju i solidarnosti”, rekla je ambasadorka.

Prema riječima ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija u Vladi Crne Gore Tamare Srzentić, žene na funkcijama i u javnom životu imaju priliku da utiču na promjene, stvaraju društvo jednakih šansi, otvaraju nove šanse i prilike za neke nove djevojčice i djevojke koje, možda, nijesu imale jednake šanse. Zato će, kakao je rekla, sa partnerima raditi na podizanju medijske pismenosti i afirmisati alate za kontrolu šovinističkih i mizoginih narativa.

„Mi sve koje dijelimo iste vrijednosti u prilici smo da se zajedno suprotstavimo svim seksističkim i mizoginim napadima, govorima mržnje kojim se urušava dostojanstvo ne samo Sanje, Vesne, Draginje, Tamare, Aleksandre, Jelene, duga je lista, već i dostojanstvo svake od nas, a zbog čega neke smjele, inteligentne djevojčice do kraja ne afirmišu svoje talente i ne sanjaju velike snove“, rekla je Srzentić.

U okviru Konferencije obraćanje su, između ostalih, imali i ministarka obrazovanja i nauke u Vladi Republike Sjeverne Makedonije Mila Carovska, potpredsjednica komiteta za rodnu ravnopravnost u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Elvira Kovač i programska direktorka regionalne kancelarije NDI u Sarajevu Ana Radičević.

Prisutnima su se, putem video linka, obratili i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, kao i ministarka državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Marija Obradović.