Danas je u Podgorici održan okrugli sto “Uloga održive energetske politike i energetske tranzicije u ostvarenju većeg ekonomskog rasta”

Cilj okruglog stola bio je predstavljanje analize Uticaj sistema trgovanja emisijskim kvotama (ETS) na   poslovanje termoelektrane Pljevlja i sagledavanje implikacija koje će budući troškovi CO₂ imati na rentabilnost poslovanja TE Pljevlja. Istovremeno, na okruglom stolu predstavljen je nedavno usvojen  sistem trgovine CO₂ emisijama putem emisionih kredita, koji će biti od ključnog značaja za ostvarenje ciljeva dekarbonizacije energetskog sektora u budućnosti.

Postepena tranzicija od fosilnih goriva ka niskokarbonskoj ekonomiji jedan je od najvećih izazova našeg vremena. Da bi se to ostvarilo, EU donjela je širok spektar inicijativa i pravila kako bi kroz čistu i pravednu energetsku tranziciju koja stvara rast i radna mjesta u modernoj ekonomiji i povećava kvalitet života građana, istovremeno vodila borbu protiv klimatskih promjena.

Usvajanje “Evropskog zelenog dogovora” u EU predstavlja novu strategiju rasta koja će Evropsku uniju transformisati u društvo čiji se ekonomski razvoj bazira na principu održivosti i istovremeno omogućiti da Evropa 2050. godine bude klimatski neutralna i pored ekonomskog rasta i razvoja koji se planira postići.

Unapređenje energetske tranzicije zasnovane na obnovljivim izvorima prilika je za dostizanje međunarodnih klimatskih ciljeva uz istovremeno jačanje i ubrzanje ekonomskog rasta.

U 2019. obnovljivi izvori energije zabilježili su najveći udio u ukupnim novoizgrađenim kapacitetima do sada.

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), skoro tri četvrtine novih kapaciteta za dobijanje električne energije koristi obnovljive izvore, a što se ukupne proizvodnje električne energije tiče, jednu trećinu činile su zelene tehnologije, što je takođe rekord.

Razlozi ovakvog globalnog trenda ogleda se prije svega u drastičnom padu cijena obnovljivih izvora energije posljednjih godina.

U 2019. godini cijena proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana pala je za 13 %, a cijena proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana pala je izmedju 29% i 39%.

Kada govorimo o regionu Zapadnog Balkana, Evropska komisija podržaće napore koje zemlje Zapadnog Balkana imaju u procesu dekarbonizacije.

Zelena agenda za Zapadni Balkan na kojoj se trenutno radi trebalo bi da olakša iskorišćavanje ogromnih potencijala za obnovljive izvore energije, omogući jačanje regionalne saradnje, doprinese poboljšanju zdravlja građana I boljem očuvanju životne sredine ali I podstakne ekonomski razvoj I rast u ovom zemljama. Cilj je da Zapadni Balkan ostvari ambicije, obveze i ciljeve sličnih razmjera kao I zemlje EU.

Ambicije evropskog zelenog plana u pogledu klimatskih promjena ne mogu se ostvariti samostalnim djelovanjem EU. Problem klimatskih promjena ne mogu se smjestiti unutar nacionalnih granica.

Stoga, Evropski zeleni dogovor predviđa ekološka i energetska partnerstva sa ovim regionom sa ciljem smanjenja zavisnosti o prljavim tehnologijama poput uglja, nafte i mazuta.

Iako još nisu definisani konkretni projekti, niti konačna suma koja će biti izdvojena u ove svrhe, u našem regionu u narednom periodu za zelene projekte na raspolaganju će biti milijarde eura grantova koji će podržati process dekarbonizacije u zemljama ovog regiona.

Diana Milev Čavor

NVO Eko-tim