Odbor za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore izražava najoštriji protest zbog neprimjerenog i skarednog mim-konstrukta usmjerenog protiv još jedne žene i političarke, gospođe Sanje Damjanović. Kao i mnogi prethodni, i ovaj nepristojni „rad“ je odmah postao viralan zahvaljujući žestokoj političkoj polarizaciji koja u Crnoj Gori rezultira gubljenjem svih etičkih orijentira i elementarne pristojnosti društva.  A „grijeh“ Sanje Damjanović je to što predvodi jednu izbornu listu na lokalnim izborima.  

Ovaj duboko seksistički konstrukt, po njima, samo je nastavak već ustaljene prakse obračuna sa ženama koje se usude da uđu u „zabran“ muškog svijeta, umjesto da ćute i gledaju. Ili da samo „izgledaju“, kao nužna kvota u parlamentu.

„Uočavamo da se ovakvi napadi na žene događaju na oba pola političkog i nacionalnog spektra i znak su ozbiljne društvene patologije“, naglašavaju iz Odbora.

Iz Odbora smatraju i da važno ukazati na činjenicu da se velika izloženost političara uvredljivom govoru i konstruktima ipak jasno razlikuje po tipu i značenjima uvreda.

„Kada su žene u pitanju, na djelu su teška mizoginija i seksizam, a reprezentacija političarki kroz karikature i mimove se mahom svodi na tijelo žene i njegovu objektivizaciju. Ovakva netrpeljivost prema ženama, koje su u svakom patrijarhalnom društvu svakako izložene vidljivoj i manje vidljivoj sistemskoj diskriminaciji, jedan je od važnih indikatora koji će Crnu Goru potvrđivati kao hibridni režim. Poznato je da jedno društvo postaje demokratsko i inkluzivno ne samo u vezi sa tim ko je na vlasti, već i sa tim kako se odvija politička borba i šta joj se sve žrtvuje.“

Odbor za rodnu ravnopravnost će svakako uložiti napor da sačini bazu podataka o pojavi čija je trenutna meta gospođa Sanja Damjanović.

„Smatramo da medijska, naučna i civilna zajednica takođe imaju obavezu da pomognu, kako u analizi opasnog diskursa tako i u sačinjavanju baze podataka o razmjerama diskriminacije i neprimjerenih uvreda upućenih ženama“, poručuju iz Odbora.

U međuvremenu, oni pozivaju nadležne da raspoloživim zakonskim sredstvima obezbijede balans između prava na slobodu govora i prava žena, kao jedne od dvije najveće društvene grupe, da ne budu diskriminisane.

– Upozoravamo na fenomen širenja govora mržnje i dezinformacija posredstvom društvenih mreža, koje se, zahvaljujući anonimnosti i neregulisanom statusu, ponašaju kao mediji i kontaminiraju društvo neprimjerenim i opasnim sadržajima. Fenomen je svakako globalnog tipa, ali su svako pojedinačno društvo i država u obavezi da traže i pronađu način kako da veliki potencijal društvenih mreža za demokratsko učešće građana umjesto toga ne postane njegova „grobnica“, zaključuju iz Odbora za rodnu ravnopravnost.