Crna Gora je od 2017. godine – kada je postala članica NATO – za odbranu opredijelila više od 750 miliona eura. Od toga ovogodišnji budžet premašuje 150 miliona eura.

Tim iznosom je ispunjen NATO standard, koji propisuje da države članice godišnje izdvajaju najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, piše Radio Slobodna Evropa.

Uoči ulaska u NATO 2017. godine, protivnici učlanjenja, poput Milana Kneževića iz DNP-a, tvrdili su da će članstvo Crnu Goru koštati 70 miliona eura godišnje.

Da se izdvajanja za NATO i dalje „nerijetko pogrešno interpretiraju“ navode u Ministarstvu odbrane.

Kako su rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE), sredstva se ne preusmjeravaju na Brisel nego ostaju u Crnoj Gori.

-Navedena sredstva su namijenjena isključivo nacionalnim potrebama, unapređenju odbrambenih i vojnih sposobnosti, imajući u vidu da svaka članica, investiranjem u sopstvene kapacitete, na najbolji način doprinosi sistemu kolektivne odbrane kakav je NATO – tvrde u MO.

Osim sredstava koja se izdvajaju iz budžeta, sve članice uplaćuju i godišnju članarinu, koja je na početku za Crnu Goru iznosila 450.000 eura.

NATO ima takozvani zajednički budžet, koji se sastoji iz tri komponente – civilne, vojne i programa za investiranje u projekte iz oblasti bezbjednosti.

Udio Crne Gore u zajedničkom budžetu je ove godine 0,028 odsto, kazali su iz resora odbrane za RSE.

– Ovaj procenat ne odnosi se na dva odsto BDP, već se radi o dvije različite kategorije koje u krajnjem imaju isti cilj – doprinos sveukupnom jačanju kolektivne odbrane kroz nacionalne i zajedničke napore.

Lideri NATO prije deset godina su odlučili da do ove, 2024. godine svaka članica treba da dostigne odbrambena izdvajanja od dva odsto BDP-a.

U tom periodu su samo tri od 28 tadašnjih članica izdvajale više od tog iznosa – Sjedinjene Države, Grčka i Velika Britanija.

U međuvremenu NATO porodica se proširila za Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Finsku i Švedsku.

Na prošlogodišnjem Samitu u Viljnusu ta odluka je promijenjena. Lideri NATO odredili su da je dva odsto BDP samo minimum koji članice treba da izdvajaju za potrebe odbrane.

Crna Gora je prošle godine dostigla dva odsto, a ove godine blago premašila taj prag – 2,02 odsto BDP.

Kako Crna Gora troši budžet

Osim procenta od dva odsto, NATO je preporučio da se u strukturi budžeta za opremanje izdvaja najmanje 20 odsto.

Iz Ministarstva su za RSE kazali da će ove godine za opremanje izdvojiti 35,7 odsto.

Tako je planirano da se za dva patrolna broda potroši 120 miliona, 40 za nabavku helikoptera a isto toliko za nabavku transportnog programa i protivoklopnih sredstava.

Država, prema Ministarstvu, planira i nabavku antidron sistema.

A Crna Gora je i u prvim godinama članstva modernizovala vojsku kroz nekoliko većih nabavki.

Tako je 2018. na vojni aerodrom sletio prvi od tri američka „BELL“ helikoptera vrijednih ukupno 30 miliona eura.

Sljedeće godine potpisan je ugovor o nabavci 67 američkih lakooklopnih vozila „Oshkosh“ za oko 35 miliona eura. Isto toliko utrošeno je i na njihovu nadogradnju sa oružanim stanicama na daljinsko upravljanje izraelskog „Elbita“.

Sa istom izraelskom kompanijom je 2023. potpisan 20 miliona eura vrijedan ugovor za minobacače i obuku.

Međutim, zbog rata izraelske vojske u Gazi odložena je obuka crnogorskih vojnika u Izraelu.

Vojnici su dobili i nove savremene uniforme krajem prošle godine, što je koštalo 6,2 miliona eura.

Kada su u pitanju izdvajanja za osoblje, ono se odnosi na učešće crnogorskih vojnika u međunarodnim misijama i vježbama u zemlji i inostranstvu.

Tako je tokom 2023. godine ukupno 103 pripadnika Vojske bilo angažovano u međunarodnim misijama i operacijama na Kosovu, Iraku, Letoniji, Bugarskoj, kao i u zapadnoj Sahari i kod Somalije.

Prošlog mjeseca donijeta je odluka da se pripadnici Vojske pridruže u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru.

Od ulaska Crne Gore u NATO, raslo je, prema istraživanjima, povjerenje u taj savez.

Istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koja se kontinuirano godinama sprovode, pokazuju da je procenat onih koji podržavaju članstvo porastao od 2017. do ove godine za oko 11 procenata, pa je sad 49,5 odsto.

Istovremeno, smanjen je i broj protivnika članstvu za oko devet procenata.