Ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, kao mjera odgovornosti ključnih ljudi u političkom vrhu zakazalog bezbjednosnog sektora, uslov je za čitav dalji set preventivnih mjera i reformi sistema neophodnih za korjenite promjene u društvu, kako nam nikada više godine ne bi, kao ova 2025, počinjale masovnim sahranama.

To je ključna poruka sa protestnog skupa u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“, održanog sinoć ispred zgrade MUP-a na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici kojem je prisustvovalo više hiljada građana iz više crnogorskih opština u znak revolta zbog propusta sistema koji je za dvije i po godine dozvolio da u dva maskara na Cetinju, živote izgubilo 22 nedužnih ljudi, među kojima i četvoro djece od sedam, osam, 11 i 13 godina.

Neposredan povod da se zatraže ostavke čelnika je masakr 1. januara na Cetinju tokom kojeg je, prije nego je presudio sebi, Aco Martinović ubio 12 sugrađana, među kojima i dvoje djece.

Odgovornost prema stradalima, zatim onima koji nastavljaju da žive u strahu, ali i budućim generacijama koje zaslužuju zdravo i sigurno društvo, ključni su motivi za ispostavljanje zahtjeva studenata koji su se sinoć u više navrata ogradili od pokušaja da se njihov građanski i akademski aktivizam politički konotira i uprlja izjavama političara.

Podsjetimo, juče je to upravo pokušano iz redova Bečićevih Demokrata besprizornom kampanjom, plaćenim objavama i plasiranjem lažnih informacija sa ciljem da se studentskim zahtjevima prišije politička opoziciona agenda.

Lista zahtjeva

Studenti su ispostavili listu zahtjeva koji, pored preuzimanja odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, podrazumijeva demilitarizacija društva, oduzimanje i uništavanje ilegalnog i sakrivenog oružja, revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koje posjeduju oružje i kroz ozbiljne – a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou. Njihov treći zahtjev je uspostavljanje policije u zajednici, odnosno promjena pristupa policije prema građanima, dok je četvrti vraćanje građanskog obrazovanja u učionice osnovnih i srednjih škola.

Uporedo, pridružili su se zahtjevima Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP), koji su zatražili moratorijum na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju, onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja. Dodatni zahtjevi nevladinog sektora bili su i pojačanje kontrola streljačkih klubova koji građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi, kako su kazali, lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, kao i uvođenje visokog poreza na posjedovanje i držanje oružja.

– Na odgovornost vas pozivaju 22 izgubljena života, studenti vas pozivaju na odgovornost, Cetinje i porodice stradalih čekaju, građani se ne osjećaju bezbjedno. Ove godine sahrane će obilježiti praznike. Možda je moglo i drugačije, ne smijemo dozvoliti da se ponove ovakve stvari – poručila je studentiknja Bojana Ivanović postavljajući pitanje zašto se ništa nije naučilo iz tragedije na Medovini i kako je sistem propustio da na očigledne alarme reaguje kako treba.

Student Milo Perović poručio je da ostavku moraju podnijeti oni na čelu bezbjednosnog sektora koji je duboko zakazao i ko zna koji put pokazao ozbiljne propuste.

– Smatramo da je ostavka moralni čin i simboličan gest koji vraća povjerenje u vlast i pokazuje se spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice koje su nastale tokom političkog vođenja. Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera jesu razlog zbog kojeg se traži odgovornost za gubitke života – rekao je Popović.

Poručio je da traže ništa manje nego što je i sam ministar Šaranović tražio od svojeg prethodnika na toj poziciji, kada ga je u oktobru ove godine, u emisiji „Nedjelja u retrovizoru“ na Televiziji Vijesti, pitao da kaže što se dogodilo na Cetinju u njegovo vrijeme kada su izgubljeni nedužni životi i da makar jednom bude „fer i korektan u životu“.

– U ime neformalne grupe „Kamo śutra?“, mi sada od vas ministre i potpredsjedniče Vlade za bezbjednost zahtijevamo isto: ostavke, budite fer, korektni, jer su u vaše vrijeme stradali nedužni građani. Vi ste ti koji treba da nas štitite, nijeste uspjeli u tome i zato dajte ostavke – kazao je Popović, propraćen skandiranjem učesnika protesta koji su na momente uzvikivali: „Ubice, ubice“, „Ostavke“, kao i „Bečiću, Vučiću“.

Tara Simović je kazala da je uvođenje instituta „policajac u zajednici“ neophodno kako bi se pojačalo povjerenje i promijenio represivni pristup.

– Postavite policajce u zajednici sa kojima ćemo moći da razgovaramo i kojima ćemo moći da se obratimo, a ne od kojih ćemo imati zazor. Ova reforma je potrebna kako bismo imali instrument građana koji nas štiti i kome vjerujemo – naglasila je ona.

Od učionice sve počinje

Potrebu vraćanja građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u škole obrazložila je studentkinja Anastasija Martinović.

Navela je da je školski uzrast period u životu kada se razvijaju naša svijest, empatija i razlikovanje dobrog od lošeg.

– Naša đeca ne smiju učiti samo brojeve i datume, već moraju učiti kako rješavati sukobe mirno, kako razumjeti one koji misle drugačije i tako pomoći onima kojima je to potrebno. Građansko obrazovanje je temelj i smjernica za bolje ljudske odnose. Ako želimo društvo mira, moramo ga praviti u učionicama jer odatle sve počinje – kazala je ona.

Istakla je da građansko obrazovanje nije tek čas više u kurikulumu, već glavna stvar u razvoju.

– Ako želimo građane koji razmišljaju, učestvuju i mijenjaju stvari nabolje, moramo da prestanemo da im oduzimamo ono što im pripada, a to je znanje kako da budu slobodni građani i odgovorni ljudi. Ignorisanje potrebe za ovim predmetom je saučesništvo u urušavanju društva. Vrijeme za akciju je sad. Nasilje nikada više, nećemo mirno stajati dok pojedinci uništavaju živote. Nasilje prestaje kada mi počnemo djelovati – poručila je ona.

Protiv polarizovanja društva

Marko Vukčević je poručio da su kao studenti i studentkinje protiv svake vrste nasilja, ali to ne znači da žele da žive u policijskoj državi.

Kazao je da preveliki nadzor građana ne rješava probleme. Zadire u slobode i povećava osjećaj nelagodnosti kod s vih.

– Moramo se, međutim, pozabaviti mentalnim zdravljem cijelog društva, destigmatizacijom psihološke pomoći i sve većom polarizacijom društva koje se dijeli u tabore u svakom mogućem životnom pitanju. Ovo se najviše odnosi na političare i političarke svih partija u državi, koji su svojim ponašanjem i retorikom najodgovorniji za takvo stanje društva. Zato pozivamo na usvajanje svih naših zahtjeva, ali prvi i osnovi moraju biti – ostavke – naglasio je on.

Ponovio je da se kao neformalna grupa zalažu za borbu protiv nasilja, ali i polarizacije našeg društva.

– Želimo građansku državu, da zaživi kult građanskog aktivizma i protesta, da osvijestimo ulogu da je svaka vlast i svaka njena institucija tu da služi nama i da smo mi kontrolno tijelo. Nema straha, država postoji zbog nas, zbog njenih građana, nemamo čega da se bojimo dok god smo čisti u namjerama da ovo društvo dočeka bolje sjutra. U ovom smo zajedno za bezbjedniju, demokratsku Crnu Goru svih građana – zaključio je on.

Učesnici protesta, koji je protekao mirno, nosili su transparente. Na nekima se moglo vidjeti „Raspad sistema – opasnost za sve“, „Ruke su vam krvlju isprljane“, „Moja domovina mene (ne) pazi“, „Kad po igračkama krv pada, bijes vlada“, „Normalan život?“…