Od elektonske trgovine Crna Gora prošle godine zaradila je 121,7 miliona eura, što nas svrstava u grupu zemalja sa manjim prihodom u odnosu na tržište Evropske unije, piše u Strategiji razvoja poštanske djelatnosti za period 2024. – 2028. godina, kojom su predviđeni mehanizmi da se ova oblast unaprijedi što bi potencijalno uticalo na ekonomski rast naše države.

Kako se navodi u dokumentu, u Crnoj Gori osoba potroši u prosjeku 433 kupujući online, dok u zemljama Evropske unije ta brojka iznosi 1.018 eura po korisniku.

“Za 2027. godinu očekuje se da prosječni prihod po korisniku bude 675,50 eura, što je povećanje od 52,45% u odnosu na 2022. godinu, te prihodi od e-trgovine u iznosu 214 miliona eura, što je povećanje od 75,86% u odnosu na 2022. godinu. Očekivana godišnja stopa rasta do 2027. godine je 12,12% (što je veća vrijednost u odnosu na vrijednost od 8,93% za centralni i zapadni dio Evrope)”, navodi se u dokumentu.

Na tržištu e-trgovine u Crnoj Gori očekuje se do 2027. godine 316.600 korisnika, što je, procijenjuju, povećanje od 15,25% u odnosu na 2022. godinu.

Još uvijek nemamo paketomate

Porastom korišćenja e-trgovine, kako dodaju, povećava se korisnička potražnja za isporukom paketa, što predstavlja podsticaj i priliku za poštanske operatore za povećanjem prihoda, a što istovremeno utiče na ekonomski rast.

“Dodatnu aktivnost poštanskih operatora potrebno je usmjeriti u sprovođenje mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i u cilju smanjenja nelegalne trgovine putem poštanske mreže”, ističu u Strategiji.

Kako navode, sektor dostave paketa doživio je promjenu paradigme zbog razvoja nove tehnologije, poput potpuno automatizovanih ormarića za pakete u kojima potrošači mogu primati i vraćati pakete, te algoritama za optimizaciju dostave.

“Na evropskom tržištu pojavljuju se novi operatori, koji se fokusiraju samo na određene korake procesa uručenja. Posebno se bilježi ulazak novih preduzeća na različitim nivoima lanca vrijednosti dostave paketa i razvoj novih poslovnih modela, naročito se fokusirajući na dostavu na adresu korisnika. Kao primjer, pandemija je podstakla porast potražnje za dostavom u ormariće za pakete i druge PUDO opcije (Pick up Drop off)”, piše u dokumentu.
Međutim, trenutno na tržištu u Crnoj Gori nijesu zabilježeni operatori koji nude isporuku pošiljaka putem automatizovanih ormarića (paketomata).

“S obzirom na relativno malo tržište, očekuje se u budućem periodu instalacija ovakvih uređaja za isporuku pošiljaka, ali po principu dijeljene ekonomije, gdje će paketomati biti dostupni za isporuku pošiljaka ne jednom operatoru, već svim operatorima koji posluju na određenom području”, pojašnjeno je u Strategiji.

Manje žena na rukovodećim pozicijama

Ističu da je poštanska djelatnost u Crnoj Gori u prethodnom periodu zabilježila je značajan rast obima poštanskih paketa i ekspres pošiljaka.

“U tom segmentu preduzimaju se određene aktivnosti u pogledu optimizacije mreže i usluga. Međutim, razvoj savremenih tehnologija, prije svega elektronskih komunikacija, interneta i širokopojasnih pristupnih tehnologija, nametnuli su potrebu da budući razvoj poštanskih usluga, pored redefinisanja obaveze univerzalne poštanske usluge i optimizacije poštanske mreže univerzalnog poštanskog operatora, uključi i odluke vezane za: elektronske poštanske usluge, elektronsku trgovinu, digitalizaciju, međunarodno poslovanje, očekivanja korisnika i zadovoljenje njihovih potreba”, ističu u Strategiji.

Digitalna transformacija je, navode, jedan od šest prioriteta Vlade Crne Gore kojim se želi povećati dostupnost javnih usluga i javne uprave, privrede, obrazovanog i zdravstvenog sistema.

“Temelj razvoja digitalnog društva predstavlja optimizacija procesa i usluga usmjereni ka potrebama građana, privrede i javne administracije”, piše, između ostalog, u dokumentu.

U Strategiji su prikazani i podaci koje su im dostavili poštanski operatori Crne Gore, kada je u pitanju odnos muškaraca i žena koji rade u toj oblasti.

Manje je žena u odnosu na muškarace, jer se, kako pojašnjavaju, poslovi poštara, vozača i fizičkih radnika tradicionalno smatraju poslovima muškaraca, za razliku od poslova na šalteru, administraciji, čišćenju i sl. koji se tradicionalno smatraju poslovima žena.

“Po strukturi zaposlenih u Pošti Crne Gore na 31.12.2022. podjednako su zastupljeni i muškarci i žene (50,2% muškaraca i 49,8% žena). Međutim, manji broj žena prisutan je na menadžerskim i rukovodećim pozicijama”, zaključeno je u dokumetu.