Najveće dostignuće nauke u 2020. godini nesumnjivo je bio brzi razvoj efikasnih vakcina protiv koronavirusa. Zasigurno je to bio podvig koji bi trebalo pohvaliti i nagraditi u godinama koje dolaze.

Međutim, daleko od pandemije koronavirusa bilo je otkrića na mnogo različitih polja, koja su za poštovanje i čuđenje u ovoj burnoj godini.

Kako se 2020. godina bliži kraju, treba sumirati dostignuća. Saznali smo mnogo više o drevnim civilizacijama, kao i o vrstama koje su postojale prije nas, piše CNN.

Najstarija lobanja koja pripada Homo erectusu, najranijim ljudima koji su imali proporcije tijela slične Homo sapiensu, pronađena je u komadima u arheološkom nalazištu Drimolen, nadomak Johanesburga.

Pripadala je djetetu u dobi od 2 ili 3 godine, a datirana je između 1,95 i 2,04 miliona godina. Do ovog otkrića najstariji fosil Homo erektusa potjecao je iz Dmanisija u državi Georgia i star je 1,8 miliona godina.

Komad žvakaće gume iz kasnog kamenog doba takođe je dao izvanrednu priču.

Genetičari su uspjeli sekvencirati genom i oralni mikrobiom posljednje osobe koja je žvakala brezinu smolu, a živjela je prije 5.700 godina u današnjoj Danskoj. Na osnovu toga naučnici su uspjeli zaključiti šta je posljednje jela. Bilo je to prvi put da je ljudski genetski materijal uspješno izdvojen iz nečega što nisu ljudske kosti.

Otkriće fragmenta pređe starog od 41.000 do 52.000 godina, omotanog oko tankog kamenog alata, pokazalo je da su neandertalci razumjeli osnovne koncepte za izradu pređe i sugerisalo da je moguće da neandertalci mogu proizvoditi vreće, prostirke, mreže, tkaninu, košare, zamke.

„Otvara se novo poglavlje o neandertalacima i njihovoj sposobnosti da organizuju svoj način života“, rekla je Marie-Helene Moncel iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja.

Na kraju, odvojite minut da se divite najstarijoj umjetnosti u stijeni koju su stvorili ljudi. Crtež je pronađen u Indoneziji i prikazuje scenu lova za koju stručnjaci kažu da mijenja naš pogled na ranu ljudsku spoznaju.

Dinosaurusi, zvijeri i druge drevne životinje

Vraćajući se dalje od vremena dinosaura do porijekla života, naučnici su otkrili dokaze o najstarijem pretku na porodičnom stablu, koji uključuje ljude i većinu životinja.

Crvoliko stvorenje veličine zrna riže otkriveno je u Južnoj Australiji.

Stvorenje je živjelo prije 555 miliona godina i predstavljalo je evolucijski korak naprijed za rani život na Zemlji.

Drevna zvjezdana prašina i visoki koralni greben

Prije pedeset godina meteorit je pao na Zemlju, odnosno u Australiju, noseći sa sobom rijedak uzorak iz međuzvjezdanog svemira.

Analiza meteorita objavljena je u januaru te je otkrila zvjezdani prah stvoren prije 5-7 milijardi godina. Prema ovom otkriću, meteorit i njegova zvjezdana prašina najstariji su čvrsti materijal ikad otkriven na Zemlji.

Naše sunce je staro oko 4,6 milijardi godina, što znači da je ova zvjezdana prašina postojala mnogo prije nego što su sunce ili Sunčev sistem postali stvarnost.

Stomak dinosaurusa i dokazi o njihovoj prehrani rijetko su sačuvani u fosilnim zapisima. Međutim, posljednji obrok koji je oklopljeni nodosaur pojeo neposredno prije smrti detaljno je istražen u studiji o jedinstvenom fosilu objavljenoj u junu.

Ovo otkriće dalo je konačne dokaze o tome šta je jeo veliki biljojedni dinosaurus. U ovom slučaju, puno sažvakanih listova paprati, nekoliko stabljika i grančica. Pojedinosti biljaka bile su toliko dobro sačuvane u želucu da su se mogle upoređivati ​​s uzorcima uzetim iz biljaka danas.

Australijski naučnici u oktobru su pronašli još jedno zapanjujuće otkriće. Dok je mapirao morsko dno s obale sjevernog Queenslanda, tim s Instituta za okeane Schmidt naišao je na novi vertikalni koralni greben u vodama dimenzija 500 metara. To je prvi „odvojeni greben“ koji je otkriven u okeanskim dubinama nakon više od 120 godina.

U Sibiru su posljednjih godina otkrivena značajna otkrića jer su više temperature uzrokovale otapanje leda, otkrivajući mamute, vunaste nosoroge i druga bića.