Obveznice su jedan od ključnih finansijskih instrumenata koje koriste različite institucije, kao što su države, preduzeća, banke ili organi lokalne samouprave, kako bi prikupile novac na tržištu.

One predstavljaju dug koji onaj ko ih emituje preuzima od investitora, sa obećanjem da će u budućnosti vratiti pozajmljeni iznos zajedno sa kamatama, što ih čini korisnim načinom za finansiranje budžeta, infrastrukturnih projekata ili poslovnih aktivnosti.

Na tržištu su obveznice jedan od najvažnijih instrumenata za ulaganje, jer nude stabilnost i mogućnost ostvarivanja prihoda kroz kamate.

Tri osnovna elementa

Kada govorimo o osnovnim karakteristikama obveznica, postoje tri ključna elementa: rok dospijeća, kuponska kamatna stopa i glavnica.

Rok dospijeća označava koliko dugo obveznica traje, odnosno period od izdavanja obveznice do trenutka kada emitent mora da vrati dug investitoru. Taj trenutak se naziva dospijećem.

Tokom trajanja obveznice, investitor prima kamate prema kuponskoj kamatnoj stopi, koja se primjenjuje na nominalnu vrijednost obveznice, a ove kamate obično se isplaćuju u redovnim intervalima, čime investitor ostvaruje prihod.

Glavnica predstavlja početnu vrijednost koju je investitor uložio, a ona se vraća kada obveznica dospije.

Prinosi

U kontekstu prinosa obveznice, važno je razumjeti kako se on mjeri. Nominalni prinos je osnovni prinos koji investitor ostvaruje na osnovu kamatnih prihoda, dok tekući prinos pokazuje koliko bi investitor mogao da zaradi na osnovu aktuelne tržišne cijene obveznice.

Najprecizniji pokazatelj je prinos do dospijeća, jer računa ukupni prihod koji investitor može očekivati, uključujući i kamate i vraćanje glavnice, ako obveznicu zadrži do kraja roka.

Cijena

Cijena obveznice na tržištu je uvijek u obrnutoj vezi sa kamatnim stopama. Kada tržišne kamate rastu, cijena postojećih obveznica pada, jer novim obveznicama koje nude višu kamatu postaje atraktivnije ulaganje.

Na tržištima sa promjenljivim kamatnim stopama, obveznice sa nižim kamatama biće podložnije većim promjenama cijena nego obveznice sa višim kamatama ili one sa kraćim rokom dospijeća.

Rizici

Iako se obveznice često smatraju sigurnim ulaganjima, investitori treba da budu svjesni rizika. Kreditni rizik je najvažniji – to je rizik da emitent neće moći da izmiruje svoje obaveze.

Takođe, kamatni rizik se pojavljuje kada promjena kamatnih stopa utiče na cijenu obveznice, dok rizik likvidnosti označava teškoće u prodaji obveznice na tržištu.

U zavisnosti od tipa obveznice, tu su i rizici povezani sa inflacijom, deviznim kursom ili čak mogućnošću da emitent povuče obveznicu prije vremena.

Vrste obveznica

Obveznice su klasifikovane na osnovu različitih kriterijuma, uključujući rok dospijeća, tip emitenta, način isplate kamata i vrstu valute u kojoj su denominisane.

Dijele se na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne prema trajanju, pri čemu dugoročne obveznice obično donose veći prinos, ali i veći rizik. Emitent mogu biti države, lokalne vlasti, banke ili preduzeća, a svaka od ovih vrsta donosi različite nivoe rizika i prinosa.

Obveznice sa višim kamatnim stopama obično dolaze sa većim rizikom, dok državne obveznice obično nude niže kamate, ali su i sigurnije jer ih garantuje država.

Postoje i specifične vrste obveznica koje imaju posebne karakteristike. Na primjer, konvertibilne obveznice omogućavaju investitorima da ih zamijene za akcije emitenta, dok obveznice sa promjenljivom kamatnom stopom nude kamate koje se prilagođavaju tržišnim uslovima, pružajući zaštitu od inflacije.

Piše: Ana Nives Radović