Crna Gora će imati rezove u mnogo čemu ali ne na privilegijama funkcionera, saopštio je za „Dan“ saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Obradović, čiju inicijativu o modifikovanju takozvanih funkcionerskih naknada zasad ignoriše i aktuelni saziv parlamenta.
On je ocijenio da je prošli saziv Skupštine bio ujedinjen samo po jednom pitanju – ignorisanju ove inicijative, odnosno slozi u dijelu očuvanja ove neutemeljene privilegije.
– Interesantno je da smo u prošlom sazivu Skupštine, uz sve razlike koje su poslanici imali ovo pitanje je generisalo njihov jedinstven stav – ignorisanje, odnosno jasno je bilo da imaju slogu samo u dijelu očuvanja ove neutemeljene privilegije. Mi smo se nadali da će novi skupštinski saziv napraviti diskontinuitet u odnosu na funkcionerske naknade, posebno imajući u vidu izjave predstavnika nove parlamentarne većine, poput onih koje su oko ovog došle od Demokrata i PES-a, odnosno poslanika u Skupštini, Zdenke Popović i Miodraga Lakovića, pa smo im uputili ponovo identičnu inicijativu. Nedugo nakon toga smo u medijima vidjeli najave PES-a da će inicirati određene promjene povodom funkcionerskih naknada, u dijelu da se one smanje na pola godine, što je samo djelić naše inicijative, ali je bio mali pomak naprijed. Međutim, kako sada stvari stoje to se pokazuje više kao marketinški trik nego namjera jer, koliko nam je poznato, ništa nije urađeno konkretno oko toga – kazao je Obradović za „Dan“.
On podsjeća da CGO godinama traži izmjenu spornih odredbi u pogledu trajanja perioda primanja tzv. funkcionerskih naknada, i to u dijelu da se njihovo trajanje skrati sa sadašnjih godinu na tri mjeseca, a predloženo je i ukidanje mogućnosti produženja isplate naknade do jedne godine ukoliko funkcioner u tom periodu stiče pravo na penziju.
– Takođe, predložili smo promjenu u iznosu ove naknade, odnosno da umjesto iznosa u visini zarade koju je funkcioner primao u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije to bude ograničeno na iznos u visini prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Dodatno, ta inicijativa predviđa i ograničenja u pogledu ostvarivanja ovog prava. Preciznije, ukoliko bi se usvojio naš predlog, pravo na naknadu po prestanku funkcije ne bi imali funkcioneri koji su na funkciji proveli manje od tri mjeseca, koji su razriješeni sa funkcije, kao i oni funkcioneri koji su razriješeni dužnosti na lični zahtjev – objašnjava Obradović.
Ponovljena inicijativa CGO mjesecima je ignorisana od narodnih predstavnika, a Obradović ističe da poslednje što smo mogli naći je izjava Novice Vukovića, ministra finansija, da Ministarstvo finansija i Vlada u cjelini moraju zaustaviti neproduktivnu potrošnju kroz zakonski okvir i posebne mjere, te da je stoga novi sistemski Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jedan od prioriteta ove Vlade.
– Ali, i iz toga se čini da je to sve na dugom štapu i da ćemo imati rezove u mnogo čemu ali ne na privilegijama funkcionera – istakao je on.
Obradović smatra da je teško očekivati da će donosioci odluka konačno odlučiti da javni interes u ovom slučaju stave u fokus.
– Ukoliko pođemo od toga da još uvijek nijesmo vidjeli nijedan konkretan korak koji vodi ka rješavanju ovog pitanja, a koji je u duhu naše inicijative, jasno je da je teško očekivati da će donosioci odluka preko noći i svojevoljno odlučiti da stave javni interes u fokus. A u ovom slučaju javni interes je da se na minimum svede svaki oblik nedomaćinskog upravljanja i ukine postojeća diskriminacija – građani i građanke koji izgube posao nemaju tu privilegiju da im se iz budžeta isplaćuje plata čitavu godinu, iako većina njih radi za daleko manje novce od javnih funkcionera, pa nema razloga ni da javni funkcioneri dobijaju te naknade – naglasio je Obradović.
Ukidanje naknada podržava 82 odsto građana
Obradović ističe da građani u velikoj mjeri podržavaju ukidanje ove funkcionerske privilegije.
– Građani i građanke prepoznaju štetnost ovog rješenja i naše istraživanje, sprovedeno kroz CG puls sa Institutom DAMAR, iz februara 2022. godine, ukazuje da ukidanje tih privilegija ima njihovu ogromnu podršku – čak 82 odsto je na tom stanovištu – zaključio je on.
Pročitajte još