Skupština Crne Gore navodno bi trebalo da sredinom januara predstojeće godine, na vanrednoj sjednici, odlučuje o usvajanju budžeta za 2025, saznaju nezvanično “Vijesti”.

Izvori lista iz parlamenta i vladajuće većine kazali su da je nakon jučerašnje odluke šefa najvišeg zakonodavnog doma Andrije Mandića da zaključi sjednicu na čijem dnevnom redu je, između ostalog, bio predlog budžeta, izvjesno da je zasjedanje Skupštine završeno za ovu godinu.

Mandić je to učinio nakon što su poslanici opozicije došli ispred njegovog stola u plenarnoj sali, prethodno najavivši da neće dozvoliti održavanje sjednice. On je saopštio da je “prinuđen” da im “izrekne mjeru”, ne precizirajući koju, nakon čega je zaključio sjednicu. Opozicija ometa održavanje sjednica jer tvrdi da se prošle sedmice u parlamentu desio “ustavni puč”, zbog odluke da Dragani Đuranović bude konstatovan prestanak sudijske funkcije u Ustavnom sudu.

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, tvrdi da je postojao dogovor da jučerašnja sjednica bude pauzirana a ne zaključena, ali da je Mandić “sam odlučio da je zaključi”.

“Što znači da je isključivo njegova, odnosno njihova odgovornost što budžet neće biti usvojen ove godine”, izjavio je on na konferenciji za medije nakon sjednice.

Izvor iz vladajuće većine kazao da je opozicija navodno bila planirala da blokira sve ostale tačke na dnevnom redu jučerašnje sjednice a da dozvoli raspravu i glasanje o budžetu, ali da ih je Mandić preduhitrio zaključivanjem sjednice.

Sagovornik iz Skupštine rekao je da Mandić nije želio da predstavnicima opozicije izrekne mjeru udaljenja sa sjednice, i da stoga nije mogao da uradi ništa drugo, sem da je zaključi. Taj izvor naveo je da bi vanredna sjednica trebalo da bude u januaru, i da pretpostavlja da bi tada trebalo da se odlučuje o usvajanju budžeta, koji, dodao je, neće biti izglasan do kraja godine.

Izvor iz vladajuće većine saopštio je i da bi sjednica o budžetu trebalo da bude 16. januara.

Vanredno zasjedanje traje od prvog radnog dana u januaru do posljednjeg radnog u februaru. Ono se, prema Ustavu (član 90), saziva na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje trećine poslanika (27 njih).

U Poslovniku Skupštine (član 128) piše da podnosilac zahtjeva za vanredno zasjedanje određuje dan održavanja i dnevni red sjednice, da ne može zahtijevati sjednicu u roku kraćem od 15 dana od podnošenja zahtjeva (izuzetno, u kraćem roku to može tražiti šef države), te da za dnevni red može predložiti samo predloge akata čiji je autor.

Imajući u vidu da je predlagač budžeta Vlada, to znači da bi ona, ako je u planu održavanje sjednice 16. januara, morala najkasnije 1. januara zahtjevati vanredno zasjedanje.

Pošto budžet, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, neće biti usvojen do kraja godine, država će ući u tzv. privremeno finansiranje. To znači da će Ministarstvo finansija, do izglasavanja budžeta, potrošačkim jedinicama mjesečno odobravati “do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”.

Tim aktom nije propisano koliko može trajati privremeno finansiranje, ali je Ustavom (član 110) predviđeno da će Vladi prestati mandat ako ne predloži budžet do 31. marta.

Država je u 2021. ušla s privremenim finansiranjem, jer tadašnja vlada, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, nije imala vremena da pripremi predlog budžeta jer je izabrana početkom decembra te godine. Privremeno finansiranje tada je trajalo pola godine.

Mandić je na jučerašnjoj sjednici pozvao opoziciju da pomogne vlasti “da uđemo u Evropsku uniju (EU)”.

“… Ova naša trpeljivost kao parlamentarne većine, mislim da bi trebalo da utiče pozitivno na vas. Kolege, mi vas doživljavamo kao najbliže. Crna Gora je mala, nemamo nikog bližeg od vas, a blizu smo EU. Pomozite nam da uđemo u EU. Gospodo iz Ure (Građanski pokret URA), kao građanska stranka, kao najveći evropejci u ovom parlamentu – pomozite kolegama iz DPS-a (Demokratska partija socijalista) da zajedno uđemo u EU…”, poručio je.

Opozicija je u utorak zatražila, između ostalog, da vlast povuče zaključak Ustavnog odbora prema kom je konstatovan prestanak funkcije Đuranović, te da s njima potpiše sporazum kojim bi se garantovalo da izmjene Ustava i Zakona o dvojnom državljanstvu neće biti usvojene bez “apsolutnog konsenzusa”.

“Vijesti” su pokušale juče od nekoliko visokih funkcionera opozicije da dobiju odgovor o njenim narednim potezima, ali većina njih nije odgovarala na pozive novinara.

Izvor iz DPS-a rekao je “Vijestima” prije nekoliko dana da opozicija neće dozvoliti održavanje sjednica i u slučaju da im Mandić izrekne mjeru udaljenja. On je naveo da bi u januaru mogao da uslijedi i “pritisak van institucija”, aludirajući na proteste, dodavši da se nadaju mogućnosti vanrednih parlamentarnih izbora.

Na pitanje koliko bi ljudi izašlo na proteste zbog dešavanja u Ustavnom sudu, taj sagovornik je odgovorio da to ne bi bila okupljanja samo zbog te institucije, već i zbog dešavanja u podgoričkog gimnaziji, zbog pitanja Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP) i sl.

Tvrdi da bi mnogi glasači DPS-a izašli na ulice, konstatujući da je opozicija “jedinstvena” i da to “mnogo znači”.

Šef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić, rekao je juče da će opozicija biti “u institucijama i van njih”. On tvrdi da nikom od njih nije drago da učestvuje u prekidima sjednica, ali da “nema drugog načina obračuna s ljudima koji gaze po zakonima, po Ustavu, po građanima”.

“Na jednoj strani imate Udruženje pravnika, strukovne organizacije, bivše sudije, a na drugoj ‘tviteraše’ i ljude koji prijete ženama. Poruka za građane Crne Gore je da se nećemo povući pred ustavorušiteljima, koja god cijena toga bila. Pokušaj da se zaustavi politički život, da se vlada bez izbora – to ne vidi nijedna članica EU kao dobru praksu…”, izjavio je on nakon zaključenja jučerašnje sjednice.

Šef kluba GP URA Miloš Konatar, naveo je da je parlament u blokadi zbog odluka vladajuće većine.

“Lako se to moglo riješiti – da oni tu odluku (Ustavnog odbora) ponište i da nastavimo regularan rad parlamenta… Kršenje Ustava je crvena linija preko koje nismo mogli preći”, ocijenio je.

Mandić može do kraja godine sazvati novu sjednicu

Iako izvori “Vijesti” tvrde da zasjedanja neće više biti u 2024, šef parlamenta može do kraja godine zakazati novu sjednicu.

Prema Poslovniku (član 85), ako su materijali koji su predloženi za dnevni red sjednice dostavljeni poslanicima 15 dana prije dana određenog za održavanje sjednice, saziv se može uputiti u roku od sedam dana prije dana određenog za sjednicu. Međutim, Mandić može, na osnovu dogovora na kolegijumu predsjednika, sazvati sjednicu u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red predložiti na sjednici.

Kako će opozicionari biti “kažnjeni”

Mandić nije saopštio juče kako će “kazniti” opoziciju, a prošle sedmice je to učinio na način što je predstavnicima tih partija oduzeo riječ.

U Poslovnika (član 106) piše da zbog povrede reda na sjednici predsjednik može izreći opomenu, oduzeti riječ ili udaljiti poslanike sa sjednice.

U tom dokumentu (član 110a) stoji i da se mjera udaljenja sa sjednice primjenjuje za dan zasjedanja kad se incident desio i za narednih 15 dana zasjedanja. Izuzetno od tog stava, poslanik koji je udaljen sa sjednice Skupštine ima pravo da prisustvuje glasanju.