U okviru projekta “Za ravnopravnost djece sa smetnjama u razvoju i lica sa intelektualnim invaliditetom bez diskriminacije” 30 roditelja i članova njihove porodice je osnaženo za borbu protiv stigmatizacije i diskriminacije u polju obrazovanja i u svakodnevnim životnim aktivnostima.

To je saopšteno na okruglom stolu „Diskriminacija djece sa smetnjama u razvoju i lica sa intelektualnim invaliditetom“, koji je organizovalo nevladino udruženje (NVU) Zračak nade.

Predstavnica NVU Zračak Nade, Sanela Žiga, kazala je da projekat doprinosi jačanju inkluzivnog društva, smanjenu diskriminacije i poboljšanju položaja OSI.

„Glavni cilj projekta je smanjenje diskriminacije prema djeci i mladima sa smetnjama u razvoju, sa posebnim akcentom na lica sa intelektualnim invaliditetom, upostavljanjem adekvatne podrške za samostalno uključivanje u društveni i politički život zajednice i reagovanje na diskriminaciju, kroz upoznavanje zajednice sa pravima lica sa invaliditetom na samostalno odlučivanje“, navela je Žiga.

Prema njenim riječima, u okviru projekta je 30 roditelja djece sa smetnjama u razvoju i članova porodice kroz radionice psihološke podrške osnaženo za borbu protiv stigmatizacije i diskriminacije u svim oblastima života.

„Petnaestoro djece sa smetnjama u razvoju je bilo uključeno u aktivnosti volonterske podrške za koju smatramo da je jako važna. Desetoro djece sa smetnjama u razvoju je dobilo adekvatnu stručnu pomoć, a to znači da djeca sa smetnjama u razvoju koja su uključena u sistem obrazovanja dobijaju dodatnu stručnu podršku u našem udruženju u boljem savladavanju svih zadataka i poboljšanju rezultata koje postižu u školi“, rekla je Žiga.

Dodala je da je desetoro djece sa smetnjama u razvoju dobilo usluge rane intervencije, dok je isti broj djece sa intelektualnim invaliditetom osnaženo za samozastupanje kroz učešće u radionicama Kluba samozastupnika.

Predstavnica NVU Oaza, Rasema Hekalo, izrazila je zabrinutost za položaj Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju, kao i udruženja osoba sa intelektualnim invaliditetom.

Kazala je da se ta udruženja „guše“ zbog nedovoljne podrške od ministarstava, navodeći da nisu ni u dovoljnoj mjeri ojačani za evropske projekte.

„Naši korisnici su uglavnom djeca sa specifičnim smetnjama i složićete se sa mnom da je obezbeđivanje servisa podrške za njih složenije i kompleksnije. Motiv nas roditelja je da se udružujemo i da radimo na poboljšanju položaja naše djece. Želimo da stvorimo servise podrške kako bi oni dobili svoje mjesto u društvu, a i mi roditelji se osnažili“, navela je Hekalo.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, ocijenio je da smo u konceptu koji nam nudi UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom u listi primarnih obaveza zakazali u mnogim područjima.

„To što ste tiši i što u tišini rješavate svakodnevne probleme, to država postaje manje senzibilna na rješavanje takvih problema. Sa tim se ne mogu saglasiti. Ono na šta želimo ukazati ponekad ostaje razbijeno od zid ćutanja koji se najviše dešava iz navodnog nedostatka finansijkih sredstava za rješavanje tih problema, ali nisu uvijek finansije problem“, rekao je Bjeković.

Istakao je da djeca ne mogu u dovoljnoj mjeri biti osnažena i sposobna da zaštite svoja prava ako to ne čine uz pomoć roditelja i staratelja.

„Posebnu pažnju ovom problemu treba posvetiti u narednom periodu, jer se on javlja u više područja – od obrazovanja, zdravstva, drugih oblasti. To je cilj koji treba približiti donosiocima odluka“, smatra Bjeković.

Predstavnik Nacionalnog udruženja osoba s intelektualnim invaliditetom Crne Gore Samozastupnici, Petar Obradović, kazao je da su u okviru NVU Oaza uključeni u sportske igre, likovne i muzičke radionice.

„Usvojili smo tehniku izrade dekupaža i radimo sa vunom. Idemo na olimpijade, dobijamo medalje. Organizujemo kulturne izložbe i predstave. Od toga što prodamo, imamo platu. Nama je organizacija druga kuća. Da nije Oaze, sjedili bismo kući. Baš nam je lijepo i zadovoljni smo“, naveo je Obradović.

Direktorica Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom Pljevlja, Svetlana Dujović, rekla je da se mora govoriti više o ostarivanju prava osoba sa intelektualnim invaliditetom, jer su marginalizovani i ne govore u svoje ime.

„Dugo vremena se u njihovo ime govorilo. Važno je kad dođu u neke godine, da oni sami govore u svoje ime i ime svojih prijatelja, da ne govore njihovi roditelji za njih. Potrebno je još dosta da se uradi, tek smo na početku, ali je bitno da je formirana Nacionalna organizacija Samozastupnika“, navela je Dujović.

Govoreći o pravima djece sa smetnjama u razvoju, Dujović je kazala da su tu najveće barijere u pristupu zdravstvu, obrazovanju, uslugama socijalne i dječije zaštite.

„Veliki problem je nedostatak rane intervencije, jer imamo dosta djece koja su vrtićkog uzrasta, koja nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, uslugama socijalne i dječije zaštite“, rekla je Dujović.

Ocijenila je da je potrebno proširiti Savjetovališta za djecu pri Domovima zdravlja, koja moraju imati veći broj zaposlenih stručnih radnika koji će pružati više tretmana djeci sa smetnjama u razvoju.

„Imamo veliki broj djece vrtićkog uzrasta sa govorno-jezičkim smetnjama ili smetnjama iz spektra autizma. Tako da je potreba da imamo veći broj ljudi koji sa njima rade i veći broj tretmana da bi poboljšali svoje sposobnosti, a paralelno da radimo da ih uključimo u život zajednice na bazi jednakih mogućnosti“, navela je Dujović.

Okrugli sto je održan u okviru projekta “Za ravnopravnost djece sa smetnjama u razvoju i lica sa intelektualnim invaliditetom bez diskriminacije”, koji finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore.