Korupcija urušava temelje našeg društva, urušava povjerenje građana u institucije i koči sveobuhvatan napredak države, kazao je specijalni državni tužilac Vladimir Novović na današnjem panelu Nacionalne antikorupcijske konferencije koju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora. On je poručio da se oduzimanjem nelegalno stečene imovine zadaje najjači udarac kriminalnim strukturama od kojeg se ne mogu oporaviti.

Novović je rekao da korupcija nagriza temelje društva, urušava povjerenje građana u institucije i koči sveobuhvatan napredak države.

“Stoga je borba protiv korupcije ne samo pravni, nego i moralni imperativ od presudnog značaja za dobrobit Crne Gore“, rekao je Novović.

Kako je kazao, oduzimanje imovine stečene kriminalom i imovine bez dokaza porijekla, zauzima centralno mjesto u savremenom krivičnom pravu.

Novović je naveo da su, u suprotstavljanju kriminalnim strukturama, finansijske istrage i postupci oduzimanja imovinske koristi jednako važni kao i sam krivični postupak.

“Pravda ne može biti potpuna ukoliko se ne osigura da se imovina stečena kriminalnom djelatnošću oduzme od onih koji su je nelegalno stekli“, rekao je Novović.

On je istakao da se oduzmanjem nelegalno stečene imovine kriminalnim strukturama zadaje udarac od kojeg se ne mogu oporaviti.

Prema riječima Novovića, to ima i snažan preventivni efekat.

On je poručio da SDT posvećeno radi na unapređenju rezultata u toj oblasti.

“Iako se suočavamo sa ograničenim ljudskim i tehničkim kapacitetima, kao i određenim izazovima u zakonodavnom okviru, uspijevamo da bilježimo značajne rezultate. Otkrivanje i oduzimanje nelegalno stečene imovine ostaje jedan od ključnih prioriteta SDT-a“, rekao je Novović.

Kako je rekao, opipljive rezultate mogu postići samo uz saradnju sa drugim državnim organima preventivne i represivne funkcije, ali i uz podršku i partnerstvo nevladinog sektora i međunarodnih partnera.

Novović smatra da bi donosioci političkih odluka trebalo da razmisle o francuskom modelu privremeno i trajno oduzete imovine i formiranju specijalne ustanove koja bi trebalo da vodi računa o toj imovini, s obzirom da je sada u nadležnosti Uprave za državnu imovinu.

On je kazao da MANS kontinuirano radi i doprinosi borbi protiv korupcije i da je rad te NVO važan segment u kreiranju šireg društvenog konsenzusa za borbu protiv te „pošasti“.

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da iskustvo, preporuke i znanje MANS-a treba da koriste institucije državne uprave, kako bi zajedno, na partnerskim osnovama, kreirali zakonodavni okvir i implementirali sve što je neophodno.

On je podsjetio da je u više navrata najavljivano da će Zakon o oduzimanju imovine steče kriminalnom djelatnošću biti izmijenjen i da će višedecenijska nepravda biti makar jednim dijelom ispravljena.

“„Još nijesmo uspjeli u toj namjeri, izmjene koje su usvojene kroz IBAR zakona su bile samo jedan dio preporuka koje su usvojene“, rekao je Božović i dodao da je Ministarstvo pravde formiralo radni tim koji će se baviti tim izmjenama i dopunama.

On je istakao da su im potrebne sugestije SDT-a, sudova, civilnog sektora i drugih institucija.

“Ukoliko želimo da zatvorimo poglavlja 23 i 24 do kraja 2026. godine, što je predviđeno mapom puta, drugo završno mjerilo odnosi se na konkretizaciju oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom. Bez ispunjavanja obaveza iz tog mjerila mi nećemo moći da završimo ovaj proces“, rekao je Božović.

Kako je rekao, obaveza je da se to sprovede zbog države, ali i zbog pregovaračkog procesa.

Božović je istakao da je važno pokazati jasnu volju i spremnost za suočavanje sa tim problemom.

Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac kazao je da sveobuhvatna revizija zakonodavnog okvira koji se tiče oduzimanja imovine i borbe protiv korupcije nije potrebna prvenstveno zbog pregovaračkih poglavlja, već zbog građana Crne Gore.

“Percepcija da to radimo zbog evropskih integracija i da bismo dobili štrik i još desetine miliona EUR pretpristupne pomoći, a ne zbog građana Crne Gore, dovela je do toga da u junu usvojimo set antikourpcijskih zakona zbog IBAR-a i već sada imamo radne grupe koje popravljaju to”, rekao je Milovac.

On je kazao da je moguće da će slična situacija biti i sa zakonom o finansiranju političkih partija, za koji je usvajanje planirano do kraja godine.

“U junu smo dobili derogiranje zakonskog okvira koji smo imali, koji je, nažalost, ostao mrtvo slovo na papiru”, naveo je Milovac.

On je naglasio da u posljednje četiri godine građani nijesu dobili pravdu koja im je obećavana.

Milovac je istakao da se crnogorsko društvo ne bavi slabljenjem finanijske moći kriminalnih grupa.

“Tako da su organizovane kriminalne grupe i dalje sposobne da plaćaju advokate, sudije i političare i kreiraju ambijent koji vrlo lako može da bude nastavak ambijenta koji smo imali do 2020. godine“, naveo je Milovac.

Kako je kazao, nikada ne može do kraja biti osigurano da će predmeti koje pokreće SDT imati adekvatan epilog na sudu.

“Vidimo šta se dešava sa predmetom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i drugim predetima. Bojim se da će, ako SDT ne bude imalo mnogo veću podršku od izvršne vlasti, taj trud biti uzaludan i da ćemo imati ponavljanje slučajeva Šarić, Kalić“, rekao je Milovac.

On je istakao da će sve što je do sada postignuto biti uzaludno ako ne bude snažnije podrške izvršne vlasti.

Milovac je podsjetio da je nakon 2020. godine svaki ministar pravde pričao o vetingu.

“I nakon slučaja Medenice, koji je odličan povod za veting, mi tu šansu propuštamo i ostavljamo javnosti, civilnom sektoru i medijima na špekulaciju dokle su pipci te organizovane kriminalne grupe“, rekao je Milovac.

On smatra da veting u pravosuđu i policiji nešto što nema alternativu.

Milovac je kazao da ne zna da li sistem može biti paralizovan više nego jeste, ako postoji više od 20 odlaganje ročišta u slučaju Vesne Medenice.

“Ponovo bih reafirmisao ideju formiranja posebnog suda čije bi sudije radile najteža djela organizovanog kriminala i korupcije, da veting počne od malog broja sudija i da odatle krenemo da radimo“, dodao je Milovac.