Centralna banka danas je usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja epidemije zarazne bolesti COVID 19 na finansijski sistem, kojom se implementira peti set mjera CBCG usmjeren na sanaciju negativnih posljedica pandemije.

Kako su saopštili iz CBCG, na danas održanoj sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore kojom je predsjedavao guverner Radoje Žugić, je usvajanjem ovog akta stvoreni su uslovi za olakšanje finansijske situacije određenim grupama stanovništva koje su posebno pogođene ili će, u narednom periodu, biti pogođene pandemijom COVID 19. Riječ je o fizičkim licima koja su ostala ili će ostati bez posla i kojima je zarada smanjena ili će biti smanjena.

“Prva mjera se odnosi na uvođenje obaveznog moratorijuma u trajanju od šest mjeseci za fizička lica – korisnike kredita kojima je 31. marta ove godine ili kasnije prestao radni odnos kao posljedica epidemije COVID 19, a koji na dan 31.12.2019. godine nijesu imali kašnjenje u otplati kredita duže od 90 dana, a kredit na taj dan nije bio klasifikovan kao nekvalitetna aktiva. Uvođenje moratorijuma se odnosi i na korisnike kredita kod mikrofinansijskih institucija i lizing društava”, dodaju oni.

Kako navode iz CBCG, druga mjera podrazumijeva da su banke dužne da fizičkim licima – korisnicima kredita kojima je, usljed posljedica pandemije na poslovanje njihovih poslodavaca, smanjena zarada za najmanje 10 odsto, na njihov zahtjev, odobre restrukturiranja kredita, u smislu produžetka roka otplate.

Za lica čija je neto zarada prije smanjenja iznosila 550 eura (što je nešto više od prosječne zarade u Crnoj Gori) ili više, restrukturiranje se vrši ako je tom licu, nakon smanjenja zarade i plaćanja rate za kredit, ostao raspoloživi iznos manji od 220,00 eura (što je na nivou minimalne zarade u zemlji).

“Za ovu kategoriju će se, kroz restrukturiranje, produžiti rok otplate kredita tako da iznos neopterećenog dijela zarade, nakon izmjene plana otplate kredita, ne bude manji od 220,00 eura. Za kategorije korisnika kredita čija je neto zarada, prije smanjenja, bila ispod 550 eura, produžiće se rok otplate kredita tako da iznos neopterećenog dijela zarade, nakon izmjene plana otplate kredita, ne bude manji od iznosa neopterećene zarade koju je korisnik kredita imao prije smanjenja iste”, objašnjavaju iz Centralne banke.

Svi troškovi vezani za uspostavljanje novog plana otplate kredita (obrada kredita, zaključivanje aneksa ugovora o kolateralu, ovjera ugovora i dr.) padaju na teret banke.

“Kao treća mjera usvojene odluke, bankama se dozvoljava da, pri izračunavanju dospjelih obaveza na osnovu Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, u obračun tih obaveza, umjesto 30%, uključuju 20% depozita po viđenju. Na ovaj način se bankama omogućava da efikasnije upravljaju svojim sredstvima”, navode iz CBCG.