Čovječanstvo i dalje ima šansu, možda samo još jednu, da spreči najteže buduće posledice klimatskih promjena, ocijenio je panel najistaknutijih naučnika Ujedinjenih nacija u ponedjeljak.

Međutim, to podrazumijeva da se brzo i drastično smanji zagađenje ugljenikom i upotreba fosilnih goriva – za skoro dvije trećine do 2035. godine, saopštio je Intervladin panel o klimatskim promjenama. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija bio je još direktniji – pozivajući na okončanje nove eksploatacije fosilnih goriva, i apelujući na bogate zemlje da prestanu sa upotrebom uglja, nafte i gasa do 2040.

“Čovječanstvo je na tankom ledu – a taj led se brzo topi“, izjavio je Antonio Gutereš.

“Svijetu je potrebna klimatska akcija na svim frontovima – sve, svuda, u isto vrijeme.“

Pojačavajući svoje pozive na akciju u domenu fosilnih goriva, Gutereš je ne samo pozvao na „prestanak proizvodnje novog uglja“ već i eliminisanje njegove upotrebe u bogatim zemljama do 2030, a siromašnim do 2040. godine. Šef svjetske organizacije je izjavio da u zemljama u razvoju do 2035. godine treba razviti proizvodnju struje bez upotrebe ugljenika, što takođe znači ukidanje gasnih elektrana.

Ta godina je ključna jer će zemlje uskoro morati da iznesu svoje ciljeve za smanjenje zagađenja do 2035, u skladu sa Pariskim klimatskim sporazumom. Poslije velike debate, panel naučnika UN je izračunao i objavio da svijet mora da smanji 60% emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2035. godine u odnosu na stanje iz 2019. godine, kako bi ostao u okviru granice zagrijevanja planete koja je postavljena kao cilj u Parizu. Tako je dodat novi cilj koji se ranije nije pominjao u šest izvještaja objavljenih od 2018.

“Odluke koje se donesu i akcije koje se preduzmu u ovoj deceniji imaće posledice hiljadama godina“, navodi se u izvještaju u kome se klimatske promjene nazivaju „prijetnjom dobrobiti ljudi i zdravlju planete.“

“Nismo na pravom putu ali još nije kasno“, izjavila je jedna od autora izveštaja Aditi Mukherdži. “Namjera nam je da uputimo poruku nade, a ne da nas čeka smak svijeta.“

Svjetske vlade u nedjelju su dale zeleno svijetlo za objavljivanje novog velikog izvještaja UN o klimatskim promjenama, nakon što je usvajanje izvještaja bilo zakočeno zbog borbe između bogatih zemalja i zemalja u razvoju oko ciljeva u emisiji štetnih gasova, i finansijske pomoći ugroženim državama.

Izvještaj nekoliko stotina vodećih svjetskih naučnika trebalo je da odobre vladine delegacije u petak, na kraju jednonedeljnog sastanka u švajcarskom gradu Interlakenu.

Završni dogovor je više puta pomjeren jer su se zvaničnici velikih zemalja poput Kine, Brazila, Saudijske Arabije, Sjedinjenih Država i i članica Evropske unije „pogađali“ tokom vikenda oko ključnih fraza u tekstu.

Izvještaj Međuvladinog panela UN za klimatske promjene (IPCC) je završetak serije u kojoj je obrađena ogromna količina podataka iz istraživanja prikupljenih od potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma 2015. godine. Sažetak izvještaja odobren je rano u nedjelju, ali se dogovor o glavnom tekstu otegao još nekoliko sati, a neki posmatrači su strahovali da će možda morati da bude odložen.

Neobičan proces u kome zemlje usvajaju jedan naučni izvještaj ima za cilj da osigura da vlade prihvate nalaze svjetske organizacije, kao mjerodavan savjet na kome će zasnivati svoje postupke.

Na početku sastanka, generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš pozvao je delegate da iznesu „čiste, čvrste činjenice“ kako bi uputili poruku da je ostalo malo vremena da svijet ograniči globalno zagrijevanje na 1,5 stepena Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim vremenima.

Dok su prosječne globalne temperature već porasle za 1,1 Celzijusa od 19. vijeka, Gutereš insistira da ciljna granica od 1,5 stepeni ostaje moguća „uz brzo i duboko smanjenje emisija u svim sektorima globalne ekonomije“.

Posmatrači kažu da su sastanci IPCC-a postali sve više politizovani kako se povećavaju ulozi za obuzdavanje globalnog zagrijevanja, što održava i situacija na godišnjim klimatskim pregovorima UN koji se obično održavaju krajem godine.

Među najtežim pitanjima na sadašnjem sastanku bilo je kako definisati koje se zemlje smatraju ranjivima u razvoju, čime bi one mogle da dobiju gotovinu iz fonda za „gubitak i štetu“ što je dogovoreno na poslednjim klimatskim pregovorima UN u Egiptu.

Delegati su se takođe raspravljali povodom brojki kojima se definište koliko treba da bude smanjena emisija štetnih gasova narednih godina, i kako da se u strategiju uključe i pokušaji za prirodno ili vještačko uklanjanje ugljenika.

Kao zemlja koja je izbacila najveću količinu ugljen-dioksida u atmosferu od industrijalizacije, Sjedinjene Države se snažno protive ideji istorijske odgovornosti za klimatske promjene.