Rodžer Federer je 24 godine harao teniskim terenima, ali je nakon nekoliko uzastopnih operacija tijelo dalo signal da se kaže posljednje zbogom igračkoj karijeri.
O Federerovoj zaostavštini moglo bi da se priča i piše danima, a iza sebe je ostavio i mnogobrojne rekorde. Da se na teniskoj sceni nije pojavio Novak Đoković njih bi nesumnjivo bilo i mnogo više, ali je bez obzira na Srbinovu dominaciju i neverovatnu drugu deceniju 21. vijeka, Federer ostao vlasnik mnogobrojnih rekorda.
Jedan od najfascinantnijih je broj uzastopnih finala grend slemova. Federer je čuveni niz od 10 uzastopnih finala postavio u periodu od 2005. do 2007. godine. Rodžer je od Vimbldona 2005. do US Opena 2007. igrao svaki meč za titulu na najvećim turnirima i niko prije, a ni posle njega to nije uspeo.
Imate jednu priliku da pogađate ko je prekinuo taj njegov nepobedivi niz. Ako ste rekli Novak Đoković, a vjerovatno jeste, onda ste u pravu.
Novak je savladao Švajcarca u polufinalu Australijan opena sa 3:0, a kasnije je stigao do prve grend slem titule pobedivši Žoa Vilfreda Congu u finalu.
Da priča sa uzastopnim finalima grend slemova bude još luđa, Federer je ponovo vezao osam mečeva u borbi za titulu. To je bilo u razmaku od Rolan Garosa 2008. do Australijan open 2010. godine.
Dakle kada se to sabere, Federer je između Vimbldona 2005. i Australijan opena 2010. godine igrao u 18 od 19 grend slem finala. Zamislite koliko bi se pričalo o tom dostignuću da nije bilo Novaka te 2008. godine.
Ipak, Federer je i dalje rekorder kada su u pitanju uzastopna polufinala i četvrtfinala grend slemova. Od Vimbldona 2004. do Australije 2010. odigrao je 23 uzastopna polufinala, dok je od Vimbldona 2004. do Rolan Garosa 2013. imao 36 nastupa u četvrtfinalima. To su najduži nizovi u istoriji tenisa i teško da će biti oboreni u skorije vreme.
Dugo je Švajcarac bio rekorder i po broju nedjelja na prvom mestu ATP liste, ali mu je Đoković „preoteo“ i taj rekord.
Federer je stao na 310. nedjelji kada ga je u finalu Halea 2018. pobijedio Borna Ćorić. Nakon toga krenuo je strmoglavi pad i problemi sa povredama, godine su stigle na naplatu, pa se Rodžer više nikada nije vratio na tron (a pre finala je dobio tortu sa brojem 311 pošto je unaprijed viđen na prvom mjestu).
Novak trenutno ima 373 nedelje na prvom mjestu, a rekord Štefi Graf od 377 nedelja bi vjerovatno već sustigao i prestigao da nije bilo koronavirusa i pravila sa vakcinom.
Dugo je Federer bio neprikosnoven i kada je broj osvojenih grend slem titula u pitanju, ali su Đoković (21) i Nadal (22) „dodali gas“ i prestigli ga. Švajcarac je ostao na 20 najvećih trofeja, zbog čega ga mnogi smatraju tek trećim najvećim u GOAT debati.
Ono po čemu će sigurno ostati neprikosnoven je titula „omiljenog“ tenisera među navijačima širom sveta. Federer je tu nagradu osvajao 19 puta zaredom od 2003. do 2021. godine.
Takođe, niko mu nije blizu ni po broju dobijenih uzastopnih ATP finala. Federer je u razmaku od turnira u Beču 2003. do Bangkoka 2005. pobijedio u 24 finala, dok je prvi sljedeći na toj listi Nadal sa 14 trijumfa.
U karijeri je osvojio čak 103 titule, po čemu je drugi na večnoj listi iza Džimija Konorsa sa 109. Poređenja radi Novak je trenutno na 88, a Rafa na 92, pa je pitanje hoće li sustići Švajcarca i po tom parametru. Izgleda da sve zavisi koliko sezona još budu u stanju da se takmiče na njavišem nivou.
Niko nikada prije „teniskog gospodina“ nije osvojio osam titula na Vimbldonu (2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2009, 2012, 2017), a za sada mu je najbliži Novak sa sedam pehara u riznici. Najslabiji grend slem za Federera je Rolan Garos, koji je osvojio samo jednom – 2009. godine kada je pobijedio Robina Soderlinga u finalu.
U karijeri je upisao 1251 pobjedu (uz samo 275 poraza), što govori da je dobio 82 odsto mečeva u karijeri. Impresivno, bez dileme.
Jedino je on još u istoriji ATP tura u open eri imao 27 pobeda na grend slem turnirima u toku jedne kalendarske godine (kao i Đoković 2021. godine). Ostao je samo bez Rolan Garosa jer je tu Nadal više od decenije neumoljiv.
I dalje ima najviše pobeda u istoriji grend slem turnira – izbrojao je do 369. Na 10 turnira ima najviše pobeda u istoriji, od čega su dva grend slemovi (Vimbldon i Australija open) i dva mastersi (Indijan Vels i Sinsinati).
Postao je najstariji broj 1 u istoriji, 15 godina nije ispao iz top 3, a 18 iz top 10. Od 2020. godine ima mesto i u Ginisovoj knjizi rekorda jer je postao drugi sportista ikada koji je stigao do toliko rekorda u jednoj disciplini. Imao je 37 u tom momentu. Osvojio je 39 različitih nagrada koje se dodeljuju na ATP turu, samo je nagradu za sportsko ponašanje Štefana Edberga osvojio 13 puta…
Osvojio je šest puta Završni masters, pa je i po tome najbolje. Neprikosnoven je i po titulama na tvrdoj (71) i travnatoj podlozi (19), ali i pobedama na istim tim podlogama – 783 na betonu i 192 na travi. Osvojio je dve olimpijske medalje, ali mu nedostaje zlato u singlu.
Sada je došlo vrijeme da se zavjesa spusti, a iza nje će se još dugo vrtjeti snimci i pričati o Federerovim uspjesima.
Mi na ovim prostorima smo ga i mrzeli i voleli, ali nikada nismo bili ravnodušni. Faliće nam još koji meč sa Novakom, derbi u finalu ili pred vimbldonskom publikom, ali ćemo imati onih 50 mečeva da premotovamo do mile volje i nikada nam neće dosaditi.
Pročitajte još