Prvi put posle 20 godina Njemačka će 2023. biti uvoznica električne energije, što je pokrenulo brojne rasprave šta se dešava u energetici evropskog ekonomskog diva. Dok kritičari njemačke strategije energetske tranzicije smatraju da je to posledica pogrešnih poteza, prije svega gašenja nuklearki, pa zemlja sada uvozi energiju iz francuskih nuklearki, analitičari odgovaraju da situacija nije tako tragična. Kažu da je to posledica jedinstvenog evropskog tržišta električne energije gdje najjeftinija struja zadovoljava potražnju, pa je uvoz prilično jeftin, ali i trenutne faze energetske tranzicije u kojoj izvoz i uvoz za Njemačku predstavljaju skladištenje energije.

Podaci Federalne agencije za mreže (Bundesnetzagentur) pokazuju da je Njemačka od januara do septembra 2023. uvezla 12,8 teravat sati više nego što je izvezla, prenosi list Handelsblatt. Inače, godišnja potrošnja je veća od 500 TWh.

U godinama prije pandemije korona virusa, zemlja je godišnje izvozila i više od 50 TWh godišnje, a neto izvoznik je bila svake godine od 2003. U 2021. izvozni suficit iznosio je 17,8 TWh, a 2022. čak 26,8 TWh.

Bruno Burger, viši naučnik na Fraunhofer institutu za solarne energetske sisteme (ISE), tvrdi da je visok uvoz prvenstveno posledica cijene. Naime, evropske berze električne energije su međusobno povezane, pa najjeftinija ponuda zadovoljava potražnju.

Svaka zemlja proizvodi onoliko električne energije koliko to tržište odredi, objasnio je Burger.

Na pitanje zar visok uvoz električne energije nije razlog za zabrinutost, on objašnjava da je u vrijeme kada je bila izvoznik Njemačka snabdijevala susjedne zemlje jeftinom strujom iz uglja, ali sada je njena cijena veća zbog oporezivanja emisija CO2, a i zato što je kameni ugalj poskupio zbog rata u Ukrajini.

U javnosti, ne samo njemačkoj, već i evropskoj, čuju se i druga pitanja: Iz kojih zemalja se uvozi struja? Koju električnu energiju Njemačka uglavnom uvozi: nuklearnu ili obnovljivu? U kojoj mjeri zemlja ima koristi od evropskog modela tržišta električne energije?

Iz kojih zemalja Njemačka trenutno uvozi najviše struje

Prelazak Njemačke u tabor uvoznika struje nije nikakvo iznenađenje za kritičare odluke da se u zemlji zatvore sve nuklearke, što se i desilo u aprilu. Razvoj situacije oni su ironično prokomentarisali da su nuklearke ugašene, a i dalje se koristi nuklearna energija, ali sada iz francuskih nuklearki.

Francuska je, inače, prvo sa 2025. na 2035. odložila plan da smanji udio nuklearki u proizvodnji struje sa 70 na 50 odsto, a onda ga je ove godine i ukinula i najavila gradnju šest nuklearnih reaktora.

Pomenuti kritičari neće baš biti zadovoljni analizom nezavisnog instituta Agora Energiewende o njemačkom uvozu struje. Njemačka, kako su pokazali podaci, izvozi više struje u Francusku nego obrnuto, što nije slučaj u u odnosu na Skandinavske zemlje- Dansku, Norvešku i Švedsku, gdje dominiraju hidroenergija i energija vjetra.

Najčešće se uvozi električna energija kada je jeftina, odnosno kada se mnogo obnovljive električne energije proizvodi u susjednim zemljama, objašnjava Fabijan Huneke, menadžer projekta energetske tranzicije u Agora Energiewende.

Osim Francuske, Njemačka je ove godine izvozni suficit ostvarila i sa Austrijom, Belgijom i Luksemburgom. I sa Poljskom, ali tu je riječ o specifičnoj situaciji. Naime, zbog toga što je prenosna mreža loše između njemačkog severa i juga, energija iz vjetroparkova na sjeveru se preko Poljske i Češke doprema u Bavarsku.

Huneke kaže da se taj problem mora što prije riješiti jer pravi probleme u prenosnoj mreži Poljske. Rješenje je na vidiku jer je posle dosta različitih prepreka počela gradnja dalekovoda SuedLink u dužini od 700 kilometara, koji će biti najduži podzemni kabl za prenos struje na svijetu.

Koju električnu energiju Njemačka uvozi?

Pomenuta analiza pokazuje da je najviše uvezeno nuklearne energije 12,6 TWh, ali u ukupnom uvozu obnovljiva energija čini 53 odsto. Tu su hidroelektrane (11,2 TWh), vjetroparkovi na kopnu (6,9 TWh), vjetroparkovi na moru (4 TWh), solarne elektrane (3,2 TWh), biomasa (2,2 TWh), reverzibilne hidroelektrane (2 TWh).

Međutim, u toj trgovini dešava se još jedna zanimljiva situacija. Naime, trgovina električnom energijom sa susjednim zemljama predstavlja prednost za njemačku energetsku tranziciju zbog nedostatka skladišnih kapaciteta u zemlji.

Strane zemlje Njemačka koristi kao skladište električne energije, tvrdi Bruno Burger, viši naučnik na Fraunhofer institutu za solarne energetske sisteme.

U podne solarne elektrane proizvode više struje nego što se troši, pa ta energija mora da se sačuva za veče. A, energija proizvedena noću u vjetroparkovima mora da se sačuva za jutro.

Čuvanje energije znači izvoz, a uvoz je njeno “vraćanje”, kada je potražnja velika, ističe Burger.

Iako je to sada izvodljivo, Njemačka će ipak morati da izgradi sopstvene kapacitete za skladištenje energije. Za energetsku tranziciju, Njemačkoj je potreban kapacitet za skladištenje energije od 500 GWh do 2045. ili deset puta više nego što je trenutno na raspolaganju.