Foto: Pixabay –

Iako je svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku od siromaštva, u Vladi smatraju da dječiji dodatak, koji trenutno iznosi 30 eura, trenutno ne treba povećavati.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić predložio je Vladi da se ne prihvati amandman na Predlog zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je Skupštini podnio poslanik Miloš Konatar (Građanski pokret URA).

On svojim amandmanom predlaže povećanje dodatka sa 30 na 45 eura, ali i veće iznose za djecu korisnika materijalnog obezbjeđenja i drugih socijalnih davanja.

Pravo na dječiji dodatak u poslednjih nekoliko godina imaju sva djeca do 18 godina, a prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, za tu namjenu se mjesečno utroši 3,87 miliona eura, odnosno 46,5 miliona godišnje. Kao jedan od razloga za neprihvatanje amandmana poslanika Konatara, navodi se to da se sredstva koja bi bila potrebna za uvećanje dječijeg dodatka za 50 odsto ne bi mogla planirati budžetom za 2025. godinu.

Konatar amandmanom predlaže izmjenu člana 44 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, po kojem bi dodatak za djecu do navršene 18. godine života iznosio 45 eura, za korisnika matrijalnog obezbjeđenja i dijete čiji je roditelj, usvojilac, staralac ili hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja, zasnovao radni odnos na osnovu individualnog plana aktivacije 66 eura, za korisnika dodatka za njegu i pomoć 78 eura, a za korisnika lične invalidnine i djecu bez roditeljskog staranja 90 eura. Poslanik URA smatra da bi se na ovaj način unaprijedio položaj najosjetljivije populacije našeg društva. Ukazao je da je od 2021. godine, kada je omogućeno da sva djeca imaju pravo na dodatak, protekom vremena, usled porasta cijena i inflacije, ta vrijednost umanjena, zbog čega je predložio uvećanje od 50 odsto.

Iako se socijalna davanja usklađuju polugodišnje, u odnosu na kretanja troškova života i prosječne zarade zaposlenih na teritoriji Crne Gore, za dječiji dodatak ne važi usklađivanje i taj iznos je fiksan.

Osim dodatka od 30 eura za djecu do navršene 18. godine života, djeca korisnika MOP-a i djeca čiji je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja, zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije, trenutno primaju 56,98 eura, djeca korisnika dodatka za njegu i pomoć 67,33 eura, a djeca korisnika lične invalidnine i djeca bez roditeljskog staranja 77,7 eura.

Prema podacima ministarstva, pravo na dječji dodatak koristi 121.134 djece, za šta se mjesečno izdvaja 3.876.300 eura, što na godišnjem nivou iznosi 46.515.600 eura.

– Uvećanjem naknada za 50 odsto navedena sredstva bi se uvećala na mjesečnom nivou na 5.814.600 eura, a na godišnjem na 69.775.200 eura eura. Ta sredstva nije moguće planirati za budžet za 2025. godinu. Ističemo da se pravo na dodatak za djecu do 18. godine života ostvaruje bez socijalno zaštitnih kriterijuma, nasuprot ostalim korisnicima dodatka za djecu, koji to pravo ostvaruju u uvećanim iznosima pod uslovom da su korisnici nekih prava iz socijalne i dječije zaštite, uz obavezu redovnog školovanja – naveo je Gutić u mišljenju dostavljenom Vladi.

Preispitaće naknade za materijalna davanja

U mišljenju se navodi da su u toku aktivnosti na donošenju novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Tada će se, kako je najavio Gutić, preispitati iznosi naknada za materijalna davanja iz socijalne i dječije zaštite u skladu sa najnovijim ekonomskim kretanjima u državi.

Prema analizi „Dana“, materijalno obezbjeđenje za jednu osobu u periodu od četiri i po godine poraslo je za 21,54 eura, za dvočlanu porodicu 25,88 eura, za tročlanu 31,08 eura, za četvoročlanu 36,37 eura, a za petočlanu 40,98 eura. Lična invalidnina porasla je za 119,11 eura, a njega i pomoć za 21,39 eura.

Prema analizi „Dana“, od januara 2020. do jula 2024. socijala u Crnoj Gori porasla je za svega 21,54 eura. Podaci za period od 2020. do kraja 2024, koje smo analizirali, pokazuju da je prosječna penzija u tom periodu porasla za 212 eura, prosječna zarada za 468 eura, dok je potrošačka korpa, po Monstatovoj računici, upoređujući novembar 2020. i novembar 2023, veća za 183 eura. Sindikalna potrošačka korpa u decembru je iznosila 1.970 eura.