Zamjenica ombudsmana Zdenka Perović utvrdila je da je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima povrijedilo ustavno pravo Pljevljaku Emiru Pilavu, jer mu nijesu dostavili pisano rješenje, odnosno odluku povodom krivične prijave koju je podnio zbog verbalnog napada 16. maja kada je brutalno izvrijeđan na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
Tužilac je tada ocijenio da se ne radi o bilo kakvom krivičnom djelu koje se goni po službenoj dužnosti, već o prekršaju.
Perović je u mišljenju ocijenila da je Tužilaštvo Pilavu, tako što mu nije dostavilo odluku, uskratilo pravo na pravni lijek, odnosno da pokrene žalbu.
Strah
Pilav je u prijavi ombudsmanu naveo da je spornog dana verbalno napadnut dok je šetao sa tada glavnim imamom Islamske zajednice u Pljevljima Samirom Kadribašićem. Iz jednog ugostiteljskog objekta jedna osoba, kako je naveo, dovikivala mu je: ,,Je**m ti majku“, više puta, a zatim i: „Marš u džamiju“.
Istakao je i da je ta osoba potom njega i Kadribašića gađala staklenom čašom, koja im je prošla pored glave. Ukazao je i na činjenicu da je nasilnik s njim htio i fizički da se obračuna, ali je spriječen u tome.
Pilav je naveo i da su u blizini, sve vrijeme, bili službenici Komunalne policije koji ,,nijesu reagovali, već su se smješkali“.
– Imajući u vidu odluku osnovnog državnog tužioca da djelo kvalifikuje kao prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, samo se pospješuju dalji napadi na mene. Samo mi preostaje da čekam sljedeći napad – naveo je Pilav u pritužbi ombudsmanu, u kojoj je ustvrdio i kako je tužiteljka iz Pljevalja takvu odluku donijela navodno zbog rodbinske veze sa nekim od aktera ovog incidenta.
U izjašnjenju Osnovnog državnog tužilaštva iz Pljevalja, dostavljenom na zahtjev Perović, istaknuto je, između ostalog, kako je osoba koja je optužena za napad negirala optužbe, kao i društvo iz lokala. Rekli su da on nije psovao, niti je gađao sugrađanina sa bilo čim.
– Nikakva „rodbinska veza“ postupajuće državne tužiteljke sa bilo kojim akterom događaja ne postoji, zbog čega je pritužba (žrtve verbalnog napada) u potpunosti neosnovana – naveli su oni, između ostalog.
Zamjenica ombudsmana, međutim, nije bila zadovoljna tim odgovorom, uz pojašnjenje da kada se izrazi sumnja u pristrasnost postupajućeg tužioca, jedna kratka rečenica, kao što je tužilac dao u ovom slučaju, kojom se ta sumnja odbija bez obrazloženja, ne može je otkloniti.
– I sumnja ostaje, što nije u interesu tužilaštva – istakla je ona.
Dodaje da veze tužilaca u privatnom životu potencijalno mogu negativno uticati na percepciju stranaka i javnosti o njihovoj nezavisnosti i integritetu. U malim sredinama, sa jakim rodbinskim vezama i u daljim koljenima, jakim tazbinskim, kumovskim, komšijskim i školskim vezama, kako je naglasila Perović, ,,se zahtijeva da se takva izrečena sumnja uvjerljivo otkloni“.
– Naravno, mala sredina u kojoj se svi znaju i svi su povezani na neki način razumljivo predstavlja problem, ali ako se tome posveti određena pažnja i sumnja se pokuša otkloniti na uvjerljiv način, doprinijelo bi autoritetu postupajućeg državnog organa i povjerenju u donešene odluke – poručila je Perović.
Zamjerka
Konstatovala je da u ovom predmetu Tužilaštvo nije sprovelo nijednu radnju, nego je odluku donijelo na osnovu dostavljenih spisa Uprave policije, odnosno na osnovu njihovog usmenog obavještenja.
Zamjenica ombudsmana podsjeća da imajući u vidu da je Tužilaštvo samostalan državni organ, zaštitnik ljudskih prava i sloboda nema mandat da preispituje pravilnost i zakonitost rada i postupanja državnih tužilaca, niti da mijenja ukida ili poništava akte organa.
– Međutim, imajući u vidu da ombudsman djeluje i na način što ukazuje, upozorava i kritikuje – u ovom predmetu, primjećuje se i da su određeni momenti u postupanju Tužilaštva objektivno mogli izazvati utisak podnosioca pritužbe da njegovim navodima u prijavi nije posvećena dužna pažnja, da svi elementi i okolnosti predmetnog događaja nijesu utvrđeni i analizirani na pravilan način i da je, s tim u vezi, Tužilaštvo donijelo neutemeljenu odluku i da su na taj način povrijeđena njegova prava, što je doprinijelo da se osjeća ugroženo – navela je Perović.
Istakla je da je jasno da su predmetni događaj bitno drugačije opisali, kako podnosilac prijave i osoba na koju se prijava odnosila, tako i društvo u kom je bila.
– Međutim, tužilac nije dao ocjenu prikupljenih obavještenja ni razloge za svoje zaključivanje. Sa druge strane, nesumnjivo je utvrđeno da se incident odigrao na javnom mjestu, da mu je svjedočio veći broj ljudi, među kojima i dva službenika – pripadnici Komunalne policije, da je podnosilac prijave ukazao da je incident motivisan njegovom vjerskom, odnosno nacionalnom pripadnošću, kao i da mu je isto lice i ranije prijetilo – kazala je Perović.
Izostala reakcija
Negoduje što se Tužilaštvo nije odredilo ni u odnosu na navode iz prijave da je ,,napadač“ bio spreman da se fizički obračuna sa podnosiocem pritužbe, o čemu su, takođe, prikupljena kontadiktorna obavještenja, čak, i od osoba koje su bile u njegovom društvu.
– Osim toga nije saslušano ni više drugih osoba, koje su izvjesno bile prisutne predmetnom događaju – dodaje Perović.
Ukazala je i na činjenicu da se Tužilaštvo nije odredilo ni u odnosu na navode iz prijave da je ista osoba i ranije verbalno prijetila podnosiocu pritužbe.
Za pravilno zaključivanje u vezi sa konkretnom pritužbom važno je, navodi Perović, imati u vidu da se događaj odigrao na javnom mjestu i u prisustvu većeg broja građana, a što treba sagledati i u kontekstu tadašnjih sveukupnih dešavanja u Pljevljima u periodu od 12. do 16. maja i povišenih sveukupnih tenzija u društvu.
Podsjeća da je tada dio građana učestvovao u protestnim okupljanima u vezi sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, izražavajući protest i povodom hapšenja crkvenih velikodostojnika u Nikšiću, u odnosu na koje su intervenisali i pripadnici Uprave policije.
– Zaštinik još jednom ukazuje na važnost da se profesionalnim postupanjem nadležnih organa, a posebno u vrijeme povišenih tenzija u društvu, jačaju vrijednosti multietničkog i multivjerskog sklada, pospješi dijalog i usmjeri na poštovanje zajedničkih vrijednosti, a u cilju relaksiranja sveukupne društvene atmosfere u toku političkih dešavanja, što bi stvorilo uslove za poboljšanje kvaliteta života svih građana, kako u Pljevljima, tako i u drugim gradovima u Crnoj Gori – zaključila je Perović.
U Pljevljima je 16. maja napadnut Emir Pilav, kako su nakon napada saopštili iz Bošnjačke stranke, samo zato što je pripadnik islamske vjere. Tadašnji glavni imam Husein-pašine džamije Samir Kadribašić, koji je šetao sa Pilavom, nakon ovog napada saopštio je da će fašistički incident ostati na obrazu Tužilaštvu, ne uradi li ništa po tom pitanju.
– Napadnut je momak samo zato što je musliman. Treba pohvaliti reakciju policije koja je vrlo brzo pronašla nasilnika i privela ga – kazao je on tada.
Tužilaštvo je, međutim, ocijenilo, da nema elemenata za pokretanje istrage i utvrđivanje krivične odgovornosti napadača.
Bez uticaja što je glavni imam bio sa žrtvom
Zdenka Perović je istakla da nije uvijek jednostavno određeno ponašanje kvalifikovati kao ono koje podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu religije ili nacionalne pripadnosti, ali da je u konkretnom slučaju bilo za očekivati da Tužilaštvo prikupi i dodatna obavještenja ili neposredno sasluša određene osobe, što bi moglo doprinijeti rasvjetljavanju samog događaja.
– Kako je događaju svjedočio veći broj lica, razumno je pretpostaviti da bi se prikupljanjem obavještenja od većeg broja njih moglo doći do preciznijih podataka o samom događaju, a što bi eventualno moglo biti od uticaja na kvalifikaciju djela. Sa druge strane, čini se da pripadnost aktera različitim konfesijama, a posebno prisustvo glavnog imama Islamske zajednice u Pljevljima predmetnom događaju, u društvu sa osobom koja je navodno napadnuta, u vrijeme povišenih tenzija, nije bilo od uticaja da se predmetni događaj rasvijetli i sa te strane – zaključila je Perović.
Pročitajte još