Problem legalizacije bespravne gradnje biće riješen u narednih pet godina, navedeno je u informaciji o procesu pripreme Reformske agende Crne Gore 2024-2027. koju je juče usvojila Vlada.

Ovo je dokument koji navodi sve reforme koje Crna Gora mora ispuniti u procesu priključenja EU. Za proces legalizacije nije navedeno kada će nove mjere početi, osim da se sve odnosi na period naredne tri godine.

“Rješavanje neovlašćenih objekata je složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekološkim stadardima. Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rješavanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, što otežava efikasno korišćenje zemljišta i resursa”, navedeno je u ovom dokumentu.

Ističe se da bespravni objekti predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice.

“Osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje opšteg blagostanja. Zakonska usklađenost je od suštinskog značaja za vlasnike nelegalnih objakata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao što su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rješava neizvjesnosti u vezi sa vlasništvom nad imovinom, olakšava transakcije imovine i poboljšava ekonomske mogućnosti”, navedeno je u informaciji.

Rješavanje ovog problema, kako je navedeno, uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podnošenja zahtjeva.

“Ovi napori imaju za cilj da integrišu nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog planiranja, poboljšaju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovišu inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori. Takođe, najvažnije pogodnosti su oporezivanje, priključak na vodu, struju, telekomunikacije i mreže za sakupljanje otpada. To znači više sredstava za lokalne budžete koja se mogu koristiti za razvoj nerazvijenih područja i rješavanje ekoloških problema”, navedeno je u dokumentu.

Piše da se prvo moraju definisati jasni i transparentni kriterijumi za legalizaciju.

“Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saopštiti. Javne rasprave su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni. Nakon utvrđivanja kriterijuma izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skupština”, piše u informaciji.

Drugi korak bilo bi formiranje posebne agencije za legalizaciju koja mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade.

“Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javnošću”, navedeno je u dokumentu.

Treći korak je osmišljavanje i sprovođenje kampanje za podizanje svijesti javnosti što bi bilo od suštinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima.

Objekti moraju biti usklađeni sa svim standardima

Proces legalizacije, kako je navedeno, uključuje detaljan pregled prijave od buduće agencije za legalizaciju, uključujući početnu provjeru i inspekcije na licu mjesta kako bi se potvrdila usklađenost sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima.

“Odobrene prijave treba da dobiju zvaničnu dokumentaciju o legalizaciji, dok neusklađenim treba dati uputstva o neophodnim modifikacijama. Kontinuirano praćenje i poboljšanje su od ključne važnosti. Trebalo bi sprovoditi redovne inspekcije legalizovanih objekata kako bi se osigurala stalna usklađenost sa standardima”, navedeno je u dokumentu.