To što ni u devetom pokušaju nećemo dobiti predsjednika Vrhovnog suda još jednom pokazuje krajnje neodgovorno ponašanje sudija, kao i to da privatni interes prevladava u odnosu na javni, smatraju advokati Veselin Radulović, Damir Lekić i Dražen Medojević. Oni za Portal RTCG kažu da deveti neuspjeli izbor predsjednika VS upućuje na to da je vrijeme za reforme u sudstvu, te da se moraju uključiti i druge institucije i međunaroodne organizacije kako i deseti pokušaj ne bi propao.

Na Opštoj sjednici Vrhovnog suda Crne Gore juče nije izabran predsjednik, jer nijedan kandidat nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu. Kandidati su bili sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Ana Vuković i predsjednik Upravnog suda Crne Gore Miodrag Pešić. 

“To što ni u devetom pokušaju nećemo dobiti predsjednika Vrhovnog suda, još jednom pokazuje krajnje neodgovorno ponašanje sudija Vrhovnog suda. Kada se prisjetimo kako su, ne tako davno, sve sudije tog suda jednoglasno predložili Vesnu Medenicu za predsjednicu tog suda i to u trećem neustavnom mandatu, onda najbolje vidimo u kakvom je stanju naše pravosuđe”, smatra advokat Veselin Radulović. 

Kaže da se boji se da svakodnevno svjedočimo i tome koliko je nasljeđa ostavila Medenica u kompletnom crnogorskom pravosuđu. 

Advokat Dražen Medojević smatra da se ovim potezom šalje jedna loša poruka i  pokazuje nedostatak i pravne i društvene svijesti kod najvećih nosilaca pravosudnih funkcija. 

“To jasno ukazuje da postoje maksimalni antagonizmi između samih sudija Vrhovnog suda i da prevladavaju privatni i lični interesi u odnosu na javni interes da se izabere predsjednik Vrhovnog suda”, naveo je Medojević.

Smatra da će se u tom pravcu vjerovatno brzo desiti zakonske promjene kako bi bila dovoljna nadpolovična većina u okviru same opšte sjednice Vrhovnog suda, a da kasnije, od možda više kandidata, predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet. 

“I možda je ovo pokazatelj da je zaista zrelo da se izvrše određene reforme u samom crnogorskom sudstvu i ukupnom pravosuđu crnogorskom”, kazao je Medojević. 

Advokat Damir Lekić smatra da je izrazito nedgovorno, neprimjereno i neprofesionalno da najviša sudska instanca u Crnoj Gori još od 2020. godine, kao krovna instittucija čitavog sudstva u Crnoj Gori, nije izabrala svog predstavnika u punom mandatu.

“Radi se o izrazito važnom položaju i funkciji u Crnoj Gori, čije mjesto bi samo privremeno trebalo da bude upražnjeno ili da se nalazi u VD stanju i to iz velikog broja razloga, a koji razlozi su ukoliko se ta fukcija u najkarećm mogučem roku ne popuni u punom mandatu, itetako štetni i pogubni ne samo po sudstvo i čitavo pravosuđe u Crnoj Gori, već i za kompletnu Crnu Goru u njenom najširem smislu”, naveo je on .

Prema njegovim riječima, ova činjenica bi slobodno mogla da posluži za rubriku “vjerovali ili ne” u nekom zabavnom časopisu.

”Ali nikako nije zabavna u realnosti za sudstvo, pravosuđe i čitavo društvo Crne Gore, već itetako poražavajuća i sramotna”, kaže Lekić.

Smatra da jednom sveobuhvatnom, brižljivom i detaljnom analizom treba do tančina razmotriti ovu pojavu da deveti put niko od prijavljenih kandidata nije zadovoljio kriterijume da bude biran i u konačnom izabran za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore.

“Ovo pri činjenici da se na ovakav konkurs baš i ne prijavljuju obični kadnidati koji nemaju one kvalitete neophodne za obavljanje te funkcije, a koja u sudstvu uživa najveći ugled i prestiž”, ističe advokat.

Ova sitguacija, kako ocjenjuje Lekić, o društvu i državi Crnoj Gori  ne govori ništa dobro.

“Neophodno je i da sudije Vrhovnog suda Crne Gore koji ujedno čine i Opštu sjednicu tog suda, kao i Sudski savjet, sami, ili pak ukoliko to ne mogu sami, a očigledno ne mogu, onda na žalost u saradnji sa drugim državnim organima ili međunarodnim tijelima i organizacijama, preduzmu sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi u najkraćem mogućem roku na zadovoljstvo, radost, veselje, a naročito zbog prijeke potrebe sudstva, pravosuđa i kompletnog društva Crne Gore, izabrali predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore”, kaže Lekić.

Objašnjava je to jedna od krucijalnih stavki koje moraju biti zadovoljene na najbolji mogući način u jednoj razvijenoj i demokratskoj državi koja teži daljem razvoju i prosperitetu.

Kako su juče naveli u saopštenju Vrhovnog suda, u radu Opšte sjednice učestvovalo je 17 sudija. Nakon tajnog glasanja, u kojem je učestvovalo 16 sudija, utvrđeno je da je bilo 11 važećih i pet nevažećih listića.

Sutkinja Ana Vuković nije iskoristila pravo glasa, iako joj je to Opšta sjednica, na osnovu Poslovnika o radu Opšte sjednice omogućila. Za kandidatkinju Anu Vuković glasalo je šest, dok je za kandidata Miodraga Pešića glasalo pet sudija, tako da nijedan kandidat nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu.