Tokom prvih jedanaest mjeseci, pokazuju podaci Monstata, preminulo je 8.365 ljudi što je rast od preko 40 odsto umrlih u odnosu na jedanaestomjesečni prosjek koji je Crna Gora bilježila u godinama prije pandemije

Negativni prirodni priraštaj vrtoglavo je nastavio da raste pa je Crna Gora za prvih jedanaest mjeseci prošle godine zabilježila deset puta gori saldo u bilansu života i smrti od onoga za cijelu 2020. godinu kada je prvi put, od kada se vodi statistika, priraštaj bio u minusu za 196. 

U periodu od januara do novembra prošle godine u Crnoj Gori je zabilježen negativan prirodni priraštaj od -1.953, a preliminarni podaci Monstata ukazuju da je glavni uzrok tog crnog rekorda izuzetno veliki broj smrti zabilježenih u ovom periodu, koji drastično odstupa od prosjeka u prepandemijskim godinama.

Tokom prvih jedanaest mjeseci, pokazuju podaci, preminulo je 8.365 ljudi što predstavlja rast od preko 40 odsto umrlih u odnosu na jedanaestomjesečni prosjek od 5.942 koji je Crna Gora bilježila u godinama prije pandemije. Osim toga, u ovom periodu tokom 2021. godine zabilježeno je i za oko 350 manje novorođene djece u odnosu na prosjek, ali taj pad izražen u procentima iznosi oko pet odsto.

Otkud „višak umrlih“

Ono što posebno zabrinjava su poređenja ovih podataka sa zvaničnim podacima o preminulima od posljedica infekcije korona virusom, koji nam pokazuju da kada od 2.423 smrtnih slučajeva koji su iznad prosjeka oduzmemo 1.625 zvanično potvrđenih smrti od posljedica kovida u tom periodu, ostajemo sa 798 preminulih koji se statistički vode kao neočekivane smrti ili prosto kao višak smrtnih slučajeva (excess deaths).

Na ranije upite Pobjede prema Institutu za javno zdravlje u vezi sa ovom pojavom, iz te ustanove je saopšteno da su svjesni situacije, ali da će se ti podaci u pokušaju da se dođe do odgovora o uzrocima, analizirati tek kada se budu svodili računi nakon prestanka pandemije.

O značaju marljivog sakupljanja podataka od nadležnih institucija i pristupa tim podacima svim zainteresovanim – stručnjacima i laicima, u cilju što boljeg upravljanja pandemijom, Pobjeda je već ranije pisala u nekoliko navrata kada smo mjesecima uzaludno pokušavali da od zdravstvenih vlasti u Crnoj Gori dođemo do statističkih podataka u vezi sa epidemijom, kao što su podaci o starosnoj strukturi preminulih u korelaciji sa komorbiditetima i uporedne podatke za prethodne periode. Te podatke nikada nijesmo dobili, niti su ih državne institucije ikada objavile.

Globalni problem

Kada je riječ o višku smrtnih slučajeva, nije Crna Gora jedina koja se suočava sa tim problemom, naprotiv. Problem je globalan. Razlika je u obradi podataka, praćenju situacije i pravovremenog reagovanja na problem na koji ukazuju upravo ti podaci.

Tako Engleska, na primjer, objavljuje nedjeljne izvještaje o višku smrtnih slučajeva u kojima su podaci sturkturirani i obrađeni po starosti, polu, geografskoj lokaciji, etničkim grupama, nivou siromaštva/bogatstva, uzroka smrti…

Naučna i istraživačka svjetska zajednica saglasna je u ocjeni da je globalno zabilježena stopa viška smrtnih slučajeva rezultat više uzroka, od pogrešno dijagnostifikovanih i prijavljivanih kovid smrtnih slučajeva, do slučajeva koji se mogu pripisati opštim uslovima zdravstvene krize u državama.

Pandemija je učinila da ljekarima bude teže da tretiraju druga stanja sa jedne, a obeshrabrila ljude da idu kod ljekara i u bolnice, sa druge strane, što je indirektno izazvalo rast smrtnih slučajeva od bolesti koje nijesu kovid-19.

Projekcija 

Na osnovu dosadašnjih podataka koje je objavio Monstat, za cijelu 2021. godinu može se projektovati da će ukupan broj smrti u Crnoj Gori premašti 9.000, a broj viška umrlih 850. Pošto će naše institucije, za razliku od engleskih koje u nedjeljnom ritmu objavljuju izvještaje, godinama nakon završetka pandemije analizirati ove podatke, danas na osnovu informacija iz svijeta jedino nažalost možemo zaključiti da su sve te, za Crnu Goru, silne smrti bile posljedica epidemije, na ovaj ili onaj način.

Da su oni koji su upravljali epidemijom bolje radili svoj posao u njenom suzbijanju – što bi vodilo manjem pritisku na zdravstveni sistem – ovi ljudi možda danas ne bi bili mrtvi.