I najbolje napisani zakoni, kada dođe do njihove primjene, nailaze na brojne probleme. To potencijalno može biti slučaj i sa modelom oduzimanja imovine stečene na nelegalan način, kaze stručnjak za poresko pravo Ilija Vukčević.

„Da se taj, ajde da kažem hipotetički, zakon usvoji danas i da počne primjena sjutra, značajni bi bili problemi sigurno u praksi kod institucija koje moraju da ih primijenjuju“, rekao je on.

Da bi se sprovodila praksa koje sa odnosi na oduzimanje imovine u inostranstvu, tužilaštvo i policija moraju značajno da unaprijede međunarodnu saradnju naglašava Vukčević. On sumnja i u stručnost kadra koji bi trebalo da rukovodi primjenom ovog modela.

„Dakle, pričamo o forenzičarma recimo iz finansijske struke koji nisam baš siguran na kakvom su nivou kod nas I sa koliko njih raspolažemo. Onda, u narednom dijelu postupka se uključuje zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore. Rezultati tog organa u zadnjim godinama, ne možemo ih ocijeniti baš kao sjajne. Onda, taj državni organ ima jedan čudan institucionalni status jer u regionu on je dio pravosuđa, tako da širenjem ovih ingerencija mislim da bi bilo idealno vrijeme da se on uključi u konstelanciju pravnu pravosuđa“, dodaje Vukčević.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost potpredsjednika Vlade, Miodrag Laković, koji je bio dio grupe koja je radila na ovom zakonskom rješenju, saglasan je da postoje kadrovske manjkavosti, ali samo kada je u pitanju zaštitnik imovinsko-pravnih interesa

„Što se tiče finansijskih istraga, mislimo da Crna Gora ima dovoljno kapaciteta jer imate tužioce koji imaju timove koji rade finansijske istrage, imate finansijsku obavještajnu jedinicu u okviru Uprave policije. Tužioci mogu da naprave mješovite timove I uključe stručnjake iz drugih državnih institucija“, kazao je on.

Laković ističe da su prednosti ovog zakonskog rješenja brojne, a jedna važna je preventivna.

„On će, po mom očekivanju, imati preventivno dejstvo ili odrednicu u odnosu na ljude koji su potencijalni izvršioci krivičnih djela sa elementima korupcije, organizovanog kriminala zato što će oni svakako biti u prilici da shvate da se ne može uživati u imovini stečenoj krivičnim djelima, već da će se suočiti sa jednim zakonskim postupkom gdje će morati da dokažu da ta imovina je stečena legalnim putem, a državni organi će dokazivati da je imovina stečena krivičnim djelom“, rekao je Laković.

U nacrtu zakona navodi se da finansijska istraga može trajati najviše godinu, a u slučaju postojanja opravdanih razloga, trajanje istrage može se produžiti za najviše šest mjeseci.

Koliko ce se pak čekati na usvajanje, niko ne zna. Ipak ,više političkih subjekata najavilo je podršku.

„Donošenje zakona o porijeklu imovine jedan je od naših programskih priorieta u predizbornom periodu, insistiramo na tome i smatramo da je i ranije trebalo definisati nacrt zakona o porijeklu imovine. Zalažemo se za strogo normiranje tih pravnih odnosa i u mjeri u kojoj najstrožije norme ne budu predviđene podnijećemo i odgovarajuće amandmane, ali podržavamo donošenje i glasaćemo u Skupštini, bez sumnje“, kazao je poslanik Demokrata Momo Koprivica.

I u Građanskom pokretu URA u potpunosti podržavaju izmjene zakona neophodnih za primjenu modela za oduzimanje nelegalno stečene imovine.

“Ovaj zakon daje jedan mehanizam, ukoliko se držimo smjernica koje imamo iz iskustva regiona, da taj zakon ne bude nikakav mač kojim će se tzv sitne ribe tjerati da dokazuju porijeklo sopstvene imovine a previđati oni problemi koji su najveći. E mi u tom smislu držimo da je ovo jedna vrsta i kontrole privatizacije, kontrola svega onoga što nam se događalo u prethodnim decenijama I to se odnosi na sve ljude koji su bili blizu ili na pozicijama moći“, rekla je poslanica URE Božena Jelušić.

Podršku uz odgovarajuće amandmane najavili su i iz Demokratskog fronta. To je za RTCG kazao njihov poslanik Slaven Radunović, navodeći kako vjeruje da će glasanje uslijediti nakon rekonstrukcije Vlade.

Njegov koalicioni kolega Nebojša Medojević model oduzimanja nelegalno stečene imovine okarakterisao je populističkim, ne precizirajuci da li će ga PZP podržati u Skupštini.

Potpredsjednik Force Genci Nimanbegu kazao je da će, nakon što pročita zakonske izmjene i procijeni da li su primjenljive, imati podršku njegove partije.